PEČAT LEPOTI IZ PROŠLOG VREMENA: Zavod za zaštitu spomenika doneo odluku o zaštiti zgrade Uprave za trezor kao i Vile Prendić

J. DINČIĆ

10. 08. 2020. u 10:46

OD POČETKA godine u prestonici su utvrđena samo dva nova spomenika kulture, zgrada Službe društvenog knjigovodstva Jugoslavije i Vila Prendić.

ПЕЧАТ ЛЕПОТИ ИЗ ПРОШЛОГ ВРЕМЕНА: Завод за заштиту споменика донео одлуку о заштити зграде Управе за трезор као и Виле Прендић

Foto Z. Jovanović

Prva se nalazi u Pop Lukinoj ulici na Starom gradu, dok je vila smeštena u Ulici Osmana Đikića na Paliluli i umesto na zaštićeno dobro više podseća na napuštenu građevinu.

u Pop Lukinoj ulici 7 - 9 je smeštena Uprava za trezor, građena za potrebe Službe društvenog knjigodovdstva Jugoslavije 1969. godine prema projektu arhitekte Petra Vulovića. Zgrada se sastoji od šest spratova, a stubovi prizemlja nose fasadni plašt, sačinjen od niza prozora, po 33 na svakom spratu. Spomenik kulture lociran je na mestu ulaska u Kosančićev venac, čija granica je sa leve strane Pop Lukine ulice i predstavlja kapiju ulaska iz novog u stari Beograd.
Iako je dom porodice Prendić nekad bio primer modernizma u Beogradu, danas je u potpunosti zapušten. Oronula fasada, uraslo rastinje u dvorištu i rešetke na prozorima nimalo se ne uklapaju u sjaj okolnih kuća u ovom delu Profesorske kolonije. Građena je po nacrtima Milana Zlokovića, jednog od najznačajnijih srpskih arhitekata, za porodicu

Terazije i profesorska kolonija

OD početka godine utvrđene su i dve prostorno kulturno-istorijske celine. Početkom godine taj status su dobile Terazije, dok je pre nekoliko dana isti status dobila i Profesorska kolonija.

Prendić, advokata Jovana i njegovu suprugu doktorku Dragojlu. Osim stambenog dela, u autentičnom konceptu, objekat je imao i funkciju lekarske ordinacije koju je koristila Dragojla Prendić. Danas je ordinacija u potpunosti zapuštena, kapija zatvorena katancem, a fasada išarana grafitima.

ZAPUŠTENA Kuća u građena po nacrtima arhitekte Milana Zlokovića

Foto Z. Jovanović

- Da bi se dobio status kulturnog dobra, ono pre svega mora da ima poseban značaj za društveni, istorijski i kulturni razvoj naroda i nacionalne istorije - objašnjavaju nadležni iz Zavoda. - Kao i da predstavljaju jedinstveni primerak stvaralaštva svog vremena, ali i da poseduju izuzetnu umetničku ili estetsku vrednost, što je vila svakako nekada posedovala.

Kako su za "Novosti" potvrdili nadležni iz Zavoda za zaštitu spomenika, u ovoj godini nijedno kulturno dobro nije izgubilo svoj status.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri