SAVA CENTAR „TRAŽI” NOVOG VLASNIKA: Gradu Beogradu za prodaju 27,4 miliona evra

M. STANOJKOVIĆ

05. 08. 2020. u 10:35

POSLE mnogobrojnih pokušaja da kroz javno-privatno partnerstvo reši status najveće kongresne dvorane, Grad će, ipak, do kraja nedelje oglasiti prodaju Sava centra.

САВА ЦЕНТАР „ТРАЖИ” НОВОГ ВЛАСНИКА: Граду Београду за продају 27,4 милиона евра

Foto: K. Mihajlović

Kako za "Novosti" navodi zamenik gradonačelnika Goran Vesić, početna cena biće 27,4 miliona evra, dok će se budući vlasnik obavezati da u ovaj objekat uloži najmanje 50 miliona evra. U tekstu oglasa jasno će biti precizirano da namena ne može biti menjana, jer se do kraja godine očekuje da Sava centar bude proglašen za kulturno dobro. Zaposleni će biti zbrinuti, a sva umentička dela, i pokretna i nepokretna, ostaće u vlasništvu Grada.

Za ovaj kongresni prostor do sada je bila zainteresovana jedino kompanija "Delta".

- Na prodaju će biti samo objekat, dok se parking ne prodaje. Grad je poslednjih godina u Sava centar uložio 500 miliona dinara ili oko četiri miliona evra, dok godišnji porez na imovinu ne plaćaju. Sava centar je nerentabilan, a samo zamena stakla bi koštala sedam miliona evra. Tako da je prodaja najbolja opcija.

Zavod za zaštitu spomenika kulture trenutno prikuplja dokumentaciju neophodnu kako bi se do kraja godine Sava centar proglasio kulturnim dobrom. Osim što neće moći da menja namenu, sva umetnička dela, koja su popisana i utvrđena im je vrednost, ostaju u vlasništvu Grada.

- Jedan deo je pokretan, pa su neka dela prebačena u Narodni muzej, dok će neka ostati na zidovima - kaže Vesić. - Takođe, deo umetnina je deo zidova, pa mora da ostane, ali je vlasništvo Grada.

DELO STOJANA MAKSIMOVIĆA

SAVA centar predstavlja jedan od najvećih i najsloženijih objekat podignutih u Beogradu, od 1976. do 1977. godine prema projektu arhitekte Stojana Maksimovića.

- Sava centar je objekat značajnih arhitektonskih vrednosti - rekli su ranije u Zavodu. - Predstavlja jedno od najoriginalnijih rešenja beogradske arhitekture nakon Drugog svetskog rata i sa hotelom "Beograd Interkontinental" (sada "Kraun plaza") čini najveći kongresno-hotelski, poslovni i kulturni centar Beograda. Građen u kombinaciji betonske konstrukcije i čeličnih ramova, zasnovan je na veoma pročišćenim savremenim, pretežno zakošenim kubičnim formama - sa transparentnim staklenim fasadnim platnima.

Vesić naglašava da zaposleni pri Sava centru neće ostati na ulici već su svi imali na raspolaganju tri opcije.

- Za otpremninu se odlučilo 18 radnika - objašnjava Vesić. - Drugi deo odlučio je da pređe u gradska preduzeća. Među njima ima kuvara, recimo vozača, koji su prešli u Komunalnu miliciju, neki u službu protokola. Njih od 10 do 15 odlučilo se da pregovara sa budućim poslodavcem. Svakako, ukoliko od dogovora ne bude ništa, mogu da se opredele za jednu od prve dve opcije.

 

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)