PRESTONICI TREBA JOŠ 50.000 ŽITELJA: Do kraja juna na radnom javnom uvidu generalni Urbanistički plan (GUP)

Ш. Маровић

16. 06. 2022. u 06:33

POBOLjŠANjE demografske slike glavnog grada, razvoj infrastrukture, ali i "industrija pameti" u fokusu su novog Generalnog urbanističkog plana prestonice, koji će na ranom javnom uvidu biti do kraja juna.

ПРЕСТОНИЦИ ТРЕБА  ЈОШ 50.000 ЖИТЕЉА: До краја јуна на радном јавном увиду генерални Урбанистички план (ГУП)

Foto N. Skenderija

U njegovu realizaciju, koja se intenzivnije razrađuje od početka 2021. godine, uključeno je više od 250 domaćih i stranih stručnjaka, a očekuje se da nakon nacrta plana finalna verzija u holu Gradske uprave osvane 1. novembra.

Stručne analize pokazuju da glavni grad "vapi" za čak 50.000 stanovnika, što je optimalan broj za intelektualni i ekonomski razvoj. Zato će se, bar kako GUP nalaže, u narednim godinama graditi studentski kampusi i drugi objekti visokoškolskih ustanova, kako bi se, pored doseljavanja ljudi, nadomestio nedostatak "intelektualaca".

- Predviđen je razvoj infrastrukture, od saobraćaja do izgradnje javnih objekata kulture, zdravstva i obrazovanja - ističe za "Novosti" glavni gradski urbanista Marko Stojčić.

- Reč je zaista o strateškom planu za razvoj prestonice, ujedno i najvažnijem dokumentu koji može da donese Skupština grada. Obuhvaćen je svaki segment društva, kako bi čitav sklop aktivnosti u narednih dvadeset godina imao za cilj pravilnu demografsku sliku, odnosno da bude po meri građana.

Beograd na vodi, Foto M. Anđela

Iako su se ranije vodile velike polemike o tome da li će Hipodrom biti srušen, ako je suditi po GUP, građani ne bi trebalo da brinu, a uz njegovo očuvanje biće dodat i velodrom. Pored daljeg razvoja Aerodroma "Nikola Tesla", stručnjaci nisu sklanjali fokus ni sa sportskih i rekreativnih sadržaja, koji će pomoći u zdravlju građana prestonice. Planom će biti sve detaljno obuhvaćeno, od gradnje stambeno-poslovnih kvadrata, habova, dok je posebna pažnja posvećena zelenim površinama i parkovima.

Tako će zainteresovani do kraja juna u holu Gradske uprave, u zgradi Urbanističkog zavoda, ili pak ispred "Beogradskog izloga" u Knez Mihailovoj ulici, moći da vide ovaj strateški dokument.

- Svakog dana od 12 do 18 časova zainteresovani građani imaće pomoć stručnjaka, dok svoje mišljenje mogu da predaju u pisanoj formi u zgradi Gradske uprave u Ulici kraljice Marije 1 - naglašava Stojčić.

- Generalni urbanistički plan je osnova za neke nove planove detaljne ili generalne regulacije. Posle ranog javnog uvida sledi njegov nacrt, a konačno rešenje GUP biće završeno u novembru. Javni uvid trajaće mesec dana, a cilj je da se ovaj dokument usvoji do kraja 2022. godine.

Profesori i akademici

GUP izrađuje Urbanistički zavod Beograda, sa 50 stručnjaka. Međutim, uz njih je angažovano 20 profesora i akademika koji čine Savet za izradu projekta. Tu je i 180 ljudi sa različitih instituta u zemlji, koji učestvuju u sektorima za koje su stručni.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

BRUKA: Crnogorci slavili ispadanje Srbije kao da su Hrvati (VIDEO)