Akcija Društva Josif Pančić i Pokreta gorana Vojvodine: Veštačka gnezda za divlje pčele

Lj. P.

19. 03. 2020. u 15:40

Brojnost ovakvih vrsta je u većoj meri ugrožena usled ubrzanog nestanka i promene prirodnog staništa

Акција Друштва Јосиф Панчић и Покрета горана Војводине: Вештачка гнезда за дивље пчеле
ZAJEDNIČKOM akcijom Naučnoistraživačkog društva studenata biologije i ekologije "Josif Pančić" i Pokreta gorana Vojvodine, u Karlovačkom podunavcu postavljena su veštačka gnezda za divlje solitarne pčele. Postavljeno je sedam manjih i dve velike kućice, napravljene od drveta i trske.

Kućice imaju veliki broj cevčica od trske dužine od 13 do 17 centimetara, prečnika oko šest milimtera, unutar kojih će ženke ovih pčela moći da formiraju gnezda. Trska je prirodno vodootporan materijal i ove divlje pčele ih, kako objašnjavaju u Pokretu gorana Vojvodine, prepoznaju kao dobro mesto za započinjanje novog gnezda.
Izrada kućica je veoma jednostavna i svako može da ih napravi i postavi u sopstvenom dvorištu ili bašti. Kućice treba postaviti u prvoj polovini marta, jer tada ženke izlaze iz svojih prirodnih skrovišta i započinju novi ciklus.

- Ova gnezda su namenjena vrstama iz roda osmia koje se pojavljuju u proleće, sinhronizovano sa pojavom toplijeg vremena i obimnijeg cvetanja biljaka - predočavaju u Pokretu gorana Vojvodine. - Ženke tokom četiri do šest nedelja aktivno sakupljaju polen i nektar, koji predstavljaju hranu za potomke. Za razliku od medonosnih pčela, ove vrstu su solitarne, odnosno ne formiraju društva. Jedna oplođena ženka će naseliti jednu cevčicu trske i oformiti potomstvo. Iz jaja će se razviti larve, a one će kada pojedu svu hranu, postati lutke i kao takve dočekati proleće.

Efikasnost u oprašivanju im je znatno veća od medonosnih pčela jer dostićz veću brzinu i aktivne su i pri nižim temperaturama. Naime, jedna solitarna pčela može da opraši cvetova koliko i 120 medonosnih pčela.

UGROŽENOST
BROJNOST ovakvih vrsta je u većoj meri ugrožena usled ubrzanog nestanka i promene prirodnog staništa. Pojedine vrste nalaze utočište u urbanim sredinama i novim tipovima staništa. Da bi opstao što veći broj ove vrste, neophodna je veća pažnja stručnjaka, ali i šire javnosti, kako bi se unapredili svi tipovi staništa i stvorili pogodni uslovi za njihov razvoj.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije