Banjaluka: Trapisti uz sir pravili i struju

Sl. Pešević

13. 07. 2014. u 08:30

Ništa od obnove najstarije hidrocentrale na Balkanu, u Delibašinom selu na Vrbasu, kraj Banjaluke. Izgradili je pripadnici katoličkog reda Trapista 1899. godine

BANjALUKA može da se pohvali da ima najstariju hodroelektranu na Balkanu. Bolje reći - imala je! Jer, od one koja je na Vrbasu u Delibašinom Selu izgrađena pre ravno 115 godina, danas je ostala samo ruina i beskorisna građevina koja, uprkos svemu, odoleva zubu vremena i meteorološkim nedaćama. Preživela je ova elektrana zamljotrese i poplave, pa čak i one nedavne, koje su u maju potopile pola Republike Srpske.

Hidrocentrala u području Delibašinog Sela završena je zadnje godine 19. veka, odnosno 1.899. i bila je prva na Balkanu. Neimari su bili vredni redovnici iz reda Trapista koji su se u svetu proslavili proizvodnjom čuvenog kravljeg sira. Proizvodnja originalnog trapiskog sira u međuvremenu je obnovljena, nekada njihovom pivarom danas upravljaju novi vlasnici iz Engleske, a u podnožju fabrike piva i slada, hidroelektrana danas izgleda više nego - tužno.

Hroničari banjalučke i krajiške istorije su zabeležili da se elektrana nalazila u sastavu Samostana Marija Zvijezda, ali da su je za vreme komunističke vladavine na upravljanje predali domaćoj elektroprivredi.

OSAM GODINA PRE ZAGREBA DIREKTOR banjalučke Katoličke gimnazije Ivica Božinović podseća da je je prva sijalica u samostanu Marija Zvijezda zasijala 27. marta 1.899. godine. To je bilo čak osam godina pre nego se tako nešto desilo u Zagrebu.

Bila je u funkciji u prvoj polovini prošlog stoleća. Dve turbine omogućavale su napajanje struje privrednih kapaciteta u Delibašinom Selu, ali i za uličnu rasvetu. Kasnije je strujom napajala i Železničku stanicu na Predgrađu.

Otkako je ovaj objekat van funkcije javljaju se razne inicijative za njegovu revitalizaciju i obnovu. Jedna od njih je da se hidroelektrana pretvori u muzej i da bude mesto koje će obilaziti turisti i ljubitelji starina. Da bi se to ostvarilo prvo bi se trebalo rešiti vlasništvo, pa tek onda naći sponzorska i donatorska sredstva.

Do tada, ovaj monument će biti stecište beskućnika. A, ako se ništa ne preduzme, Vrbas i buduće poplave najverovatnije će ga sravniti sa zemljom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije