“Prava domaća“ i dalje u sivoj zoni: Država pokušava da uvede red u proizvodnju i prodaju rakije

Jelena Subin

09. 12. 2019. u 10:49

Veliki deo proizvodnje rakije u Srbiji i dalje se odvija u nekontrolisanoj zoni. Vlada oformila Radnu grupu od 18 članova koja bi trebalo da reši problem. Nedovoljno se kontrolišu ugostiteljski objekti

“Права домаћа“ и даље у сивој зони: Држава покушава да уведе ред у производњу и продају ракије

TRŽIŠTE jednog od najvećih srpskih brendova - rakije, i dalje je sivo! I dok se neki red uveo u prodaju druge akcizne robe, čini se da država i nadležne institucije nikako ne mogu da stanu na put prodaji "ljute prepečenice" van zakonskih okvira.

Još jedan u nizu pokušaja da se ovaj problem reši jeste odluka Vlade Srbije da osnuje radnu grupu od 18 članova, čiji će posao biti unapređenje proizvodnje i tržišta rakije. Kako je nedavno saopšteno, zadatak će biti izrada strateškog dokumenta, kojim će se sagledati situacija u oblasti proizvodnje i plasmana rakije, a u cilju donošenja odgovarajućih mera za rešavanje postojećih problema.

- Najveći problem kod proizvodnje rakije jeste sivo tržište - objašnjava Marko Aleksić, proizvođač rakije "Gružanska nit". - Kod nas posluje dosta proizvođača koji nisu registrovani, ali i oni koji su registrovani svoju rakiju prodaju bez akcize, čime izbegavaju obaveze prema državi. Rakije u našoj zemlji ima mnogo. Naročito one koja se u balonima prodaje raznim ugostiteljskim objektima. Nedovoljno se kontrolišu ugostitelji, a naročito oni koji drže sale za proslave. Tu se prodaje najviše rakije iz sive zone.

Kako objašnjava Aleksić, iako je zakonski uređeno da se rakija koja se proizvodi u kućnim uslovima legalizuje tako što će proizvođači moći da je prodaju kao sirovinu, a ne kao proizvod registrovanim destilerijama, to se slabo primenjuje. I to može da se prodaje samo "meka" rakija. Takvim proizvođačima to se ne isplati, jer ovako mogu za više para da je prodaju nekom ugostitelju. Vlasnici restorana su u obavezi da napišu čiju rakiju prodaju, a često samo stoji "domaća", što može da bude bilo šta.

- Sve može da se reši, pa i pitanje rakije - smatra Aleksić. - Država gubi mnogo novca od akciza. Uz to, ljudi nekad i ne znaju šta piju. Svakako, proizvođači rakije su veliki potencijal ove zemlje. Od ove proizvodnje država može dobro da profitira.

Nedavno je i predsednik Regionalne privredne komore Kragujevca Predrag Lučić izjavio da izvoz jakih alkoholnih pića iz Šumadije i Pomoravlja, beleži rast od 75 odsto. Njegova očekivanja su da taj izvoz premaši milion evra. Kako je rekao, na području Šumadije i Pomoravlja ima oko 40 proizvođača voćnih rakija. Uz to, oko dve trećine ukupnog izvoza iz ovih krajeva, otišlo je u SAD i Australiju.


PRATIĆE SE PUT RAKIJE

PREMA rečima Darka Đurovića, predsednika Saveza proizvođača rakije Srbije, država je ozbiljno shvatila proizvodnju rakije. Cilj je da se podigne proizvodnja i prodaja ovog, tradicionalnog, srpskog pića.

- Želimo da se radi na razvoju puteva rakije, turizma i svim drugim merama koje će doprineti, ne samo proizvođačima, već svima u ovom lancu - govori Đurović. - Od voćara, pa do destilerija i samog plasmana u Srbiji, ali i u inostranstvu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Niko

09.12.2019. 11:49

Opet nisu pare za penzije... A da ima nas 6.5 miliona a 1.7 miliona penzioneri..mnoze se ko pecurke pa drzava smislja akcize zbog para za penzije

Strelok

09.12.2019. 11:53

"Svakako, proizvođači rakije su veliki potencijal ove zemlje. Od ove proizvodnje država može dobro da profitira." Ovo je naš najveći problem. Država samo gleda kako da "profitira", čitaj: da ojadi narod. A ne pita se niko kako narod da preživi, o profitiranju neću ni da pričam, bilo bi neumesno. Sve nam uzmite, ne treba da postojimo.

DacaD

10.12.2019. 17:32

Kod mene u seoskoj prodavnici nekad se pilo 2litra rakije za petak ili crveno slovo sa za godinu popiju 1litar. Više niko ne pije rakiju u selu i nema kome ni da prodaju sve zbog strah jer treba da voze. Sad kad dodješ kod seljaka kući obavezno ti poklanja flašu rakije.