Srbija ostaje bez futoškog kupusa
01. 06. 2018. u 16:02
Osmina atara čuvenog poljoprivrednog mesta postala građevinsko zemljište, što je drastično povećalo porez. Namet porastao na više od 150.000 dinara po hektaru, što preti da zatre proizvodnju
Foto: D. Dozet
ŽIVAN Kolarov, poljoprivrednik iz Futoga, ovih dana "razbija glavu" tražeći rešenje za jednačinu kojeg, izgleda, nema - koji usev može da mu donese prihod veći od 150.000 dinara po hektaru. Objašnjava da posle promene gradskih propisa i prevođenja gotovo četvrtine atara Futoga iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište toliko iznosi porez po hektaru.
Futožani koji dele sudbinu Kolarova nezadovoljni su jer je Gradsko veće Novog Sada donelo odluku kojom se cena građevinskog zemljišta, kao osnovica za obračun poreza, povećava na 5.072 dinara. Do sada se kao osnovica za porez računala cena poljoprivrednog zemljišta, koja je bila 41 dinar po kvadratnom metru.
- Nisam jedini u selu kojem je porez povećan skoro 120 puta - ogorčen je naš sagovornik. - Poljoprivredom se u nekom obliku bavi oko 80 odsto stanovnika našeg sela, tako da je ovakvim promenama ugrožen veliki broj poljoprivrednika. Računao sam, ako gajim soju, koja je poslednjih godina najprofitabilniji ratarski usev, i ako dobijem odličan prinos od tri tone po hektaru, mogu da njenom prodajom dobijem bruto zaradu od oko 120.000 dinara po hektaru. Čak i kad ne računam troškove semena, đubriva, zaštite i obrade zemljišta, u minusu sam 30.000 dinara po hektaru. Za 10 hektara dug državi je veći od milion i po dinara. Pitam se ko to može da zaradi samo od poljoprivrede...
Miroljub Janković, njegov komšija i jedan od osnivača i lidera Udruženja "Futoški kupus", koje okuplja uzgajivače povrća koje je proslavilo ovo selo, ukazuje na to kako ove mere gradskih vlasti ugrožavaju i proizvodnju kupusa, prvog povrća u Srbiji, koje je dobilo sertifikat i zaštitu geografskog porekla.
- Pre 300 godina Futožani su porez plaćali baš u kupusu, a sad nam gradske odluke ne dozvoljavaju da gajimo povrće koje nas je unelo na geografske karte - ne krije nezadovoljstvo Janković. - Uložilio smo mnogo truda, vremena, a i para u to da dobijemo sertifikat o geografskom poreklu. Oko 5.000 hektara smo sertifikovali za gajenje kupusa, a sada upravo od tog zemljišta "otkidaju" 1.000 hektara. Pitam se da li je to pravi način da se pomogne poljoprivredi, posebno posle onako teške, sušne godine iza nas...

Janković takođe navodi kako su "kupusare", odnosno njive na kojima se odvajkada gajio kupus, već ugrožene nelegalnom gradnjom devedesetih godina.
- Imamo u ataru dosta zemljišta lošije klase od ovog na kojem gajimo kupus - ukazuje Janković. - Pitam se zašto ono nije prevedeno u građevinsko. Pokrenuli smo građansku inicijativu kojom tražimo od gradskih vlasti da promene ovu, u najmanju ruku, nelogičnu odluku. Čak i da poželimo da prodamo njive kao građevinske parcele po ceni koju je Grad odredio kao poresku osnovicu, kupaca teško da će biti, jer je zemljište i dalje bez adekvatne infrastrukture.
BEZ ODGOVORA
"NOVOSTI" su Gradskoj upravi za finansije postavile pitanja o povećanju poreske osnovice, odnosno o prevođenju poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Odgovore do sada nismo dobili.
sasa
01.06.2018. 16:16
ostali smo mi bez naroda
ljudi čuvajte hranu to je naše od naše ZEMLJE B R E
To su verovatno uveli ovi sto bi hteli “Republiku Vojvodinu”,a ovaj zakon je predukus kako bi je vodili (po uzoru na “Republiku Kosovo“?)!
@Vladavina “Prava” - Lupetas!
@Vladavina “Prava” - Bas na protiv, na vllasti su oni koji spasavaju Vojvodinu od Vojvodjanam oni koji su branili Srbstvo tamo gde Srba vise nema, a sad su dosli u Vojvodinu da ga brane.
Komentari (27)