Ulaganja u vetroparkove od milijardu €

M. L. J.

17. 06. 2016. u 08:10

Država usvojila podzakonske akte, za "zelenu energiju", čime su uklonjene prepreke za investicije. U 2017. godini, planirana gradnja kod Kovina, u Plandištu, Kovačici i u okolini Vršca

Улагања у ветропаркове од милијарду €

Ovakva slika postaće uobičajena i za Srbiju

VLADA Srbije konačno je usvojila podzakonske akte koji investitorima omogućavaju da grade vetroparkove u Srbiji. Iako se na nju čekalo godinu i po dana, Uredba o povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora predviđa ugovore između EPS i investitora, ali i same banke koja će kreditirati firme.

Ova odredba mogla bi da "dovede" u našu zemlju - čak milijardu evra investicija od energije vetra, a prva na redu je izgradnja vetroparka "Čibuk" u Kovinu snage 158 megavata, vrednog 290 miliona evra, koja se planira za proleće 2017. godine. Lopta je sada prebačena na - strane banke koje treba da odluče da li će finansirati projekte u Srbiji. Finansijske ustanove, EBRD, Američki investicioni fond i investitori upravo su bili najveći zagovornici usvajanja ovih akata.

- Sad kada je Uredba usvojena ostaje nam da se obratimo bankama, koje bi finansirale i do 70 odsto ukupnih projekata - kaže Ana Brnabić, generalna direktorka kompanije "Kontinental vind Srbija", američke firme koja se vodi kao potencijalni najveći investitor u vetroparkove u našoj zemlji. - Ako nam banke odobre zajam, na proleće 2017. godine bismo mogli da počnemo da gradimo vetropark "Čibuk" u Kovinu. Od 290 miliona evra, oko 150 miliona evra će ići u budžet Srbije kroz porez na imovinu, profit i ostale namete. Srpske kompanije, koje će biti angažovane na izgradnji, trebalo bi da zarade oko 55 miliona evra i zaposle 400 radnika.

Opština Kovin će inkasirati oko 10 miliona evra, u vetroparku će raditi 20 ljudi, a preduzeća koja ga budu održavala zaradiće oko 15 miliona evra. "Čibuk" će imati 57 vetroturbina.

Pored ove firme, kapacitet do ukupno 500 megavata je rezervisalo više preduzeća na 15 lokacija. Tako je NIS sa kompanijom "Energovind" rezervisao kapacitet od 102 megavata za vetropark "Plandište", "Elektravinds K vind" planira da u Kovačici gradi vetroturbine snage 105 megavata, a "MK fintel vind", zajednička firma italijanske kompanije "Fintel enerdži spa" i Miodraga Kostića, ima ukupno 83 megavata na tri objekta, među kojima su već poznati vetropark u Kuli i "Pikolina" u okolini Vršca.


BEZ GARANCIJA

INEVSTITORIMA neće biti date direktne državne garancije za posao, jer je to zabranio MMF. Ipak, ugovori bi trebalo da se sklapaju između banaka i EPS, kao i investitora. Bitno je da banke imaju direktne ugovore sa EPS, ukoliko ulagač propadne, misle investitori.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (16)

логика јачег, продаја цигле

17.06.2016. 11:40

На крају ће све то платити грађани и држава јер је тако добијена струја скупља од оне из других извора, па је дотира држава. Из нашег џепа у туђ џеп. Донесу прописе, ми морамо да их усвојимо и применимо, они нам као помажу и кредитирају нас, а на крају платимо све сами и прођемо скупље.

upuceni citalac

17.06.2016. 11:47

Blago nama. sada ce EPS da preuzima tu struju po 9 centi kWh i da to prodaje gradjanima koji ce sve to lepo da plate kroz taksu za obnovljive izvore energije. Kad duva vetar, EPS ce da gasi elektrane kako bi u sistemu bilo mesta za vetroparkove a kad nema vetra, onda ce EPS da potpaljuje termoelektrane kako bi nadoknadio izlazak sa mreze vetroparkova. Umanjen prihod EPS-a, povecan rashod gradjana i naravno povecan prihod vlasnika vetroparkova

VLAJKO

17.06.2016. 12:02

Pravite vetro park u Vojvodini iz srpskog budzeta. Recite ljudima sta ce biti ako nam jednog dana Zapad oduzme Vojvodinu kao sto su uzeli Kosovo i Metohiju? Bice Srbija gradi, Srbija ce da uvozi struju iz Vojvodine! Da li ste vi normalni pitam ja vas!

zarije bulatović

17.06.2016. 12:10

da li to znači da će im neko plaćati zagarantovanu cenustruje, dva tri puta veću od one iz termoelektrana i to kada takvu praksu ukidaju u EU.a sve da bi siemens isplatio promasenu investiciju u vetrogeneratore.

Komentator

17.06.2016. 12:41

Lobisti i monopolisti i dalje nabacuju sebi pare sa ovom zastarelom i nerentabilnom tehnologijom, a neće da koriste neuoporedivo efikasnije i ekonomičnije rešenje za energetsku nezavisnost cele države, koju je ponudio dr Vladan Petrović u Badnjevcu kod Kragujevca jednostavno zato jer to nije u interesu monopolista. Vlada javno priča jedno a u praksi radi sasvim drugo. Ostaje samo da se vidi koliko je narod naivan da ne može da uoči te dve suprotne stvari.

ам

17.06.2016. 12:53

Толико је уложено у причу о зеленим технологијама, време је да се то и наплати. Као што плаћамо за радно место које странци отварају код нас, тако ћемо плаћати субвенције за "зелене" киловате. Истина је да су ветропаркови извори енергије којима је потребно посебно прилагођење на енергетски систем. То кошта и то ћемо платити ми, порески обвезници а не власници ветрењача, њима остаје само да убиру субвенције државе и продају ту зелену енергију. Покажимо им нашу домородачку захвалност.

Nikola

17.06.2016. 13:10

A za koliko je planirano da nam se na osnovu najskuplje struje koju zele da proizvode poveca cena struje? Koliko ce gradjani platiti eksploataciju te genijalne ideje?

zoran

17.06.2016. 13:33

Smejurija,i ovo je ispolitizovano.Zna se da najviše vetra ima u Đerdapskoj klisuri,tamo treba da se grade vetro-parkovi.Rumuni u Đerdapskoj klisuri imaju na stotine tih Vetrenjača.Još se u školi uči da tamo ima 260 dana košave.

Утеривач

17.06.2016. 13:40

"Зелена" енергија 7до 10 пута скупља од "класичне". "Исплативог" ветра ветра имамо само између Вршца и Ковина од фебруара до априла и нешто у новембру. Висина стубова минимум 60 метара и крак елисе 30м. Тамо где се поставе "ветропаркови" нема обраде земљишта а бука растерује птице па се убрзо накоте глодари. Оно што је исплативо у северозападним држвама ни издалека не мора да важи код нас. Оваква "зелена енергија" је обична корпорацијска превара!

Akumulaciona jezera

18.06.2016. 15:58

@Утеривач - Delimično ste u pravu, ali ti manji nedostaci se lako otklone. Ipak je najzdravija "VODENA ENERGIJA" iz akumulacionih jezera , jer ona ne samo da stvara struju nego sprečava poplave, omogućava navodnjavanje, ribarstvo, turizam,... Jedina mana je što se brane ne mogu praviti u Vojvodi i Beogradu, pa taj lobi sprečava gradnju akumulacionih jezera u brdskim regijama Srbije na pritokama Morave

Утеривач

19.06.2016. 12:18

@Утеривач - На Вашу жалост не причам напамет! Наведени подаци су из домаће студије о "енергији из ветра" . Ако је ветар јачи од неке границе ветропаркови се аутоматски заустављају због могућих оштећења. Једна је ствар постављати ветротурбине по сверном мору са сталним ветром и пустим простором а друго по плодном насељеном Банату. Ускоро ће сву нашу струју прузимати ЕУ а нама ће остати колико нам дозволе и по њиховој цени! Србија за себе има довољно ел. енергије, само с њом очајно газдује!!

analiza

18.06.2016. 19:14

Proizvodna cena struje iz srpskih termocentrala i hidrocentrala koju dobija EPS je nesto oko 2,7 evrocenti za kilovat cas (ostatak do 6 evrocenti za kWh kolika je prodajna cena struje ide na distribuciju, poreze i dr.) - a odobrena proizvodna cena struje iz vetrenjaca u Srbiji iznosi 9 evrocenti (na nju isto treba dodati troskove distribucije). Po nasim propisima EPS je obavezan da otkupljuje struju iz vetrogeneratora pa ce to neizbezno uticati na povecanja cene struje u Srbiji.