Šesta decenija najrizičnija: Epidemijska statistika pokazuje generacijsku razliku u toku bolesti
14. 05. 2020. u 09:33
Najviše zaraženih novim virusom u ima kategoriji od 50. do 59. godine starosti. Prof. dr Mijomir Pelemiš: Ako naglo poraste broj pozitivnih, pooštrićemo mere
Najstariji najviše poštuju preporuke struke / Foto G. Šljivić
INFEKCIJE virusom korona u Srbiji nije bila pošteđena nijedna starosna grupa, a podatak da od ukupno 10.243 zaraženih do 12. maja gotovo trećinu - 2.954, čine starija od 60 godina, potvrđuje da je virus u znatnoj meri cirkulisao i u populaciji koju smo protivepidemijskim merama najviše hteli da zaštitimo.
Najmanje obolelih - 82, bilo je među starijima od 90 godina. To i nije baš reprezentativan uzorak, jer malo stanovnika Srbije, gde je očekivani životni vek 76 godina, dočeka desetu deceniju.
Za epidemiologe očekivano, najmanje su obolevala deca i adolescenti. U uzrastu do devet godina imali smo dosad 264 pozitivnih, a u uzrastu od 10 do 19 godina - 248.
- U dosadašnjem toku epidemije potrdilo se da virus korona napada sve uzraste - kaže profesor dr Mijomir Pelemiš, infektolog i član Kriznog štaba Vlade Srbije za odbranu od kovida 19. - Neki početni stavovi, da su deca pošteđena ove infekcije, demantovani su. Ostala je, i u praksi potvrđena, jedino ta razlika da deca vrlo retko obolevaju od teških formi kovida 19. To znamo iz iskustva drugih zemalja, jer kod nas takvih slučajeva, srećom, nije bilo.
Među mladima od 20 do 29 godina novim virusom inficirano je njih 936, a od ove starosne grupe "kreće" skok inficiranih sve do doba iznad 70 godina. Ubedljivo najbrojniji pacijenti sa kovidom 19 u Srbiji bili su stanovnici starosti od 50 do 59 godina, kojih je dosad bilo 1.971.
- Sam tok infekcije, kao i ishod bolesti bili su drugačiji zavisno od starosti obolelih - kaže profesor Pelemiš. - Mislim da je od presudnog značaja bio prirodni imunitet, ne da zaštiti od obolevanja, nego od razvoja teškog oblika bolesti. Najteže forme infekcije imali su ljudi sa teškim oblicima hroničnih bolesti: dijabetesom, bolestima srca i gojaznošću. Ali tek kad prođe epidemija i analiziramo podatke iz svih centara, znaćemo koja grupa stanovništva je najviše obolevala i imala najteži ishod. Bilo je i onih koji nisu imali nikakve hronične bolesti, a imali su najtežu formu kovida 19. Prvi pacijent koji je na Klinici za infektivne i tropske bolesti KCS bio priključen na respirator je 1985. godište.
Da li su stariji od 65. godina, kojima je u jeku epidemije duže od meseca bio zabranjen izazak iz kuće, "zaobilazili" propisanu meru, ili većinu od 1.472 inficiranih u starosnoj grupi od 60 do 69 godina, ipak, čine oni koji su u prvoj polovini sedme decenije, zasad nije "razvrstano".
- Imali smo pacijente koji su zbog hroničnih bolesti i starosti bili u riziku od kovida 19, a nisu se čuvali - kaže profesor Pelemiš. - Većina se, ipak, pridržavala predloženih mera, ali sada imamo situaciju da se preporuke u velikoj meri ne poštuju. Rezultat takvog ponašanja videćemo sledeće nedelje. Ako bude naglog porasta inficiranih, moraćemo opet da uvodimo restriktivnije mere. - Očekivali smo da će građani shvatiti svu ozbiljnost infekcije. Pokazalo se da većina zemalja koje su brzo relaksirale mere ima porast inficiranih. Ne bismo to voleli, ali očekujemo da će tako biti i kod nas.
zaraženO 52, umrlo DVOJE
SA 52 pozitivnih među 5.299 testiranih za poslednja 24 sata, nastavljen je pad broja inficiranih virusom korona, a preminule su još dve osobe, ukupno 222. Dosad je zaraženo ukupno 10.295 osoba, od kojih je 992 još na lečenju u kovid-bolnicama ili u privremenim bolnicama.