Miloš Biković: Mali broj medija daje duhovnu i duševnu hranu, većina širi strašno zlo - rijaliti programe

Radmila Radosavljević

29. 12. 2019. u 15:00

U medijima se stvara slika da su ljudi ostali bez onoga što ih čini ljudima

Милош Биковић: Мали број медија даје духовну и душевну храну, већина шири страшно зло - ријалити програме

Foto N. Skenderija

NOVI glumački angažman Miloša Bikovića u filmu "Sluga" reditelja Klima Šipenka, imao je veliku pažnju medija u Rusiji i u Srbiji i pre same premijere ove komedije, jer se naš glumac u obe zemlje odavno pozicionirao kao zvezda.

A samo osam dana posle premijerne projekcije "Sluge" u Moskvi (19. decembra), Biković je za tumačenje glavnog junaka Griše i u bioskopu "Sinepleks Ušće" pre dve večeri ispraćen ovacijama.

- Ruska publika je divno reagovala na ovaj film, sa puno smeha, ljudi su izlazili iz bioskopa malo ohrabreni i razgaljenog srca, jer je "Sluga" jedna topla komedija sa pozitivnim emocijama. Ona je stigla i na repertoar naših bioskopa, a pošto se Srbi i Rusi smeju istim stvarima jer imaju slične temperament i mentalitet, verujem da će i gledaoci u Srbiji tako doživeti ovu priču, i da će ona biti rado gledana u obe zemlje - kaže Biković u razgovoru za "Novosti".

* Vaš glavni junak u novom filmu je mladi, bahati bogataš koji misli da mu je u životu sve dozvoljeno i da je iznad zakona?

- Imao sam ozbiljan izazov da napravim lik čoveka koji će na kraju morati da se suoči sa svojim postupcima, to su situacije koje se svima događaju. Čovek stalno čini greške i nalazi se pred ispitima koji su mu opet prilika da te greške ispravi. Bog nam uvek daje neka iskušenja, a na čoveku je da odluči da li će da gradi svoj karakter ili da ga razgrađuje. Griša koga igram doživljava preobražaj na radikalan način, kada njegov otac izrežira saobraćajnu nesreću, posle koje se on budi na selu, kao sluga, a godina je 1860.

Foto N. Skenderija

* Da li bi čovečanstvu danas trebalo da se desi neka vrsta "kataklizme", kao i Griši koga igrate, da bi se preobrazilo?

- Nije ceo svet toliko ostao bez ljudskog lica i morala, koliko se to u medijima danas potencira. U njima se stvara slika da su ljudi ostali bez onoga što ih čini ljudima - bez emocija, empatije, istine, poštenja, i ta slika se promoviše i indukuje. Ali, ona nije realna, jer samo vrlo mali broj medija daje onu vrstu duhovne i duševne hrane koja je čoveku potrebna. Daleko je više onih koji šire strašno zlo, a to su rijaliti programi, zato što plasiraju jedan izvitopereni sistem vrednosti. S druge strane, na taj način, oni proveravaju i testiraju spremnost društva da reaguje na zlo koje plasiraju. Mislim da je to jedan efekat "kuvane žabe", gde će svaki naredni rijaliti biti sve brutalniji, žešći, dok ne dođemo do ritualnih ubistava u tim programima. Govorim figurativno, ali niko od nas ne zna koliko će oni daleko ići, a idu sve gore i gore.

* Šta to, zapravo, znači?

- Ljude šokirate jednom, ne možete ih istom stvari šokirati dva puta, tako da će rijaliti programi stalno morati da idu korak dalje. To će dovesti do stanja potpune letargije, kada ljude više ništa neće šokirati, a mi smo, nažalost, blizu toga. Nismo anestezirani, ali smo blago ošamućeni. Bojim da će taj način masovnog tretiranja naroda, a nisam siguran da su ljudi koji proizvode rijaliti programe svesni toga, jednog trenutka ipak dovesti do njegove žustre reakcije, i da će se ona možda tragično završiti. Ne verujem da će stradati ljudi koji su direktno odgovorni i krivi, već, kao što to obično biva, oni koji su srednje pozicionirani u tom lancu komande.

* Novi film, "Budi Bog s nama", radite s rediteljem Slobodanom Šijanom?

- Definitivno je velika čast sarađivati sa Šijanom, i velika potvrda za mene kao glumca što mi je poverio glavnu ulogu. Nadam se da ću opravdati njegovo poverenje. Snimanje smo započeli, završićemo ga sledeće godine, i mislim da će to biti vrlo zanimljiv film, jer između ostalog ima i trostruku ili četvorostruku strukturu pripovedanja. One funkcionišu kao deo jedne celine, a meni je posebno zanimljiva ona u kojoj je zastupljen pomalo kabaretsko-avangardni stil.



* Šijan ovim filmom daje posvetu Bošku Tokinu, koga igrate. Koliko javnost zna o ovom velikom srpskom umetniku?

- Mislim da ne znamo ništa, ili vrlo malo, jer i sam nisam znao ko je Boško Tokin, tako da je i za mene ovaj film otkriće. A on je naš izuzetni romansijer i pisac, prevodilac, vizuelni umetnik, književni kritičar, koji je bio i prvi filmski kritičar, i reditelj prvog srpskog avangardnog filma, koji se zvao "Budi Bog s nama". Taj film je misteriozno nestao posle snimanja, iako su iza Tokina i njegovog dela stajali Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Tin Ujević, Žanka Stokić, Ita Rina.

* Čime vas lično najviše fascinira ta priča o Bošku Tokinu?

- Smatram veoma važnim to što bi jedan takav umetnik, kao što je on, i danas bio skrajnut. Za vreme okupacije bio je saradnik lista "Kolo", zbog čega je osuđen, i bio je u tamnici, iako je do tada već dao ogroman doprinos srpskoj kulturi. To je slično kao kada bi danas, recimo, došlo do nekog političkog prevrata, pa bi počeli da hapse pisce, glumce i reditelje koji su snimali filove, zato što su radili svoj posao. Jer, neko bi ocenio da su time učestvovali u izdaji ove zemlje. To je nešto što bi i nama moglo da se dogodi, te četrdesete i pedesete godine 20. veka nisu tako daleko od nas, jer i danas postoje neki kritičari koji umetnike klasifikuju na sličan način.

Foto N. Skenderija


* Da li filmska ostvarenja mogu da se dele na "patriotska" i "izdajnička"?

- Postoje filmovi koji imaju nameru i ambiciju da budu patriotski, a ne uspeju u tome, kao što ima onih koji nemaju tu pretenziju, hoće da budu mali, jednostavni, uzbudljivi filmovi, a uspevaju u tome da budu i patriotski. A postoje i filmovi koji imaju nameru i pretenziju da ismeju neke patriotske vrednosti.


PARIZ NA BALKANU

U najavi za novi Šijanov projekat kaže se da će nam prikazati Beograd iz njegovog zlatnog doba.

- To su bile dvadesete godine prošlog veka, a Beograd je tada bio grad avangarde, koji je smatran Parizom na Balkanu. Vrlo je lepo i zanimljivo što se kroz film o Tokinu podsećamo na to vreme, i što će publika imati priliku da vidi taj uzbudljivi vremeplov.


DOBRO ZDRAVLjE I LjUBAV

Šta biste poželeli našim ljudima u novoj, 2020. godini?

- Pre svega dobro zdravlje, ljubav i spokojstvo. A ako smo već na nekoj skali životnih vrednosti, odmah zatim ljudima želim kvalitetan kulturni sadržaj - da se sklone od medijske oluje, od rijaliti programa koji nisu zastupljeni samo na televizijama, nego su, nažalost, prisutni u medijima generalno, ali i na javnoj sceni.





Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)