ČUVARI JEZIKA: Obeležene tri decenije rada Vukove zadužbine
09. 11. 2017. u 21:31
U SANU danas obeleženo 30 godina rada Vukove zadužbine
Patrijarh Irinej, Kostić i Vukosavljević Foto Ž. Kmežević
SVEČANA akademija povodom 30 godina rada Vukove zadužbine održana je danas u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti. O značaju zadužbine i dela Vuka Stefanovića Karadžića govorili su predsednik SANU akademik Vladimir S. Kostić, patrijarh Irinej, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, Miodrag Maticki i Boško Suvajdžić.
- Vuk je u naš nepokretni mentalitet uneo energiju i preporod, skinuo mnoge velove samozavaravanja, uvodeći nas u prostore šire evropske civilizacije - rekao je Kostić. - Ima i među našim savremenicima onih koji i dalje govore o šteti nanesenoj zbog Vukovog suviše odlučnog odstranivanja slavenosrpskog udela, često previđajući da je i sam Vuk bio na putu da se oslobađa od vlastitog dogmatizma, ali i da nam otkriva najdragoceniju našu jezičku stvarnost. Njegovo delo jezičke reforme se ne može završiti jer je usmereno da traje i da se neprekidno bogati. U toj tajni je svrsishodnost zadužbine.
Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve dodelio je Vukovoj zadužbini Orden Svetog despota Stefana Lazarevića, koji je Matickom i Subašiću uručio patrijarh Irinej.
- Koliko je Vuk bio važan u svoje vreme toliko je isto važna i ustanova koja nastavlja njegovo delo u vreme kada borba za ćirilicu nije ništa manja nego u njegovo vreme. Uloga i zadatak Vukove zadužbine je da održi i sačuva pismo Vuka Karadžića - kazao je patrijarh Irinej.
Ministar kulture Vukosavljević je naglasio da je Vukov jezik, pastirski i narodni, protekom vremena jačao i postao razbokoreniji, savršeniji, ubedljiviji i jasniji, te da je pregalništvo Vukove zadužbine u oblasti zaštite i čuvanja uspomena na Vukovo reformatorsko delo uporno, mukotrpno i hvale vredno.
Prisutni u sali SANU mogli su videti film RTS-a o osnivanju Vukove zadužbine iz 1989. godine i čuti pevačku grupu "Moba".
POVELjE
POVELjE Vukove zadužbine dodeljene su patrijarhu Irineju, episkopu Teodosiju, akademiku Nadi Milošević Đorđević, Drašku Ređepu, Slobodanu Grubačiću, Radmili Milentijević, Radomiru Putnikoviću, Vidoju Petroviću, Borislavu Šokčeviću, Ljubici Menezić, Zoranu Kolundžiji i IK "Prometej", Veri Sekulić i posthumno Golubu Dobrašinoviću.
Seka
09.11.2017. 21:59
To što neko piše ćirilicom, ne znači i da piše na srskom jeziku! Šta znači reč uho? To nije srska reč! Naša reč je UVO. Takođe, šta znače reči stupica, tekućina, dojam, nedostatno, pijun, okomito, ćutnja... Kaže se ZAMKA, TEČNOST, UTISAK, NEDOVOLJNO, PION, USPRAVNO, TIŠINA...i ljudi koji treba da znaju sopstveni jezik - novinari, voditelji, profesori, LEKTORI !... ne znaju da govore, a kamoli običan svet. Više se govori hrvatski nego srpski. I zašto onda ovi primaju nagrade? Sramota!
ТАКО СЕ НЕ ЧУВА ЋИРИЛИЦА. Срамотно је и што се спомиње улога Вукове задужбине, али и свих других српских језичких институција у, тобожњем, очувању српске ћирилице кад се зна да су српске језичке институције једине задужене и плаћене да се (са)чува српска ћирилица. Те институције сачињеном језичком и правописном нормом у ствари су највећи успешни затирачи српске ћирилице јер су српској азбуци у српском језику одузели суверенитет тиме што су српској ћирилици увели алтернативно писмо.
Установе које не раде свој посао, руководиоци за које се чује само на свечаностима, пуно интрига и зависти међу њима, много пара се даје за њих, а корист је мала. Вукова задужбина има неку улогу међу нашим емигрантима, али је и она незнатна у доба интернета. Има појединаца који су више урадили сами него Задужбина која се савија према тренутним политичким потребама већ деценијама. Како су сачували ћирилицу, на пример? Да чујемо резултате.
Komentari (3)