DŽumhuru ulica u Beogradu

A. P.

07. 05. 2015. u 14:02

Bosansko-hercegovački putopisac, slikar i karikaturista Zulfikar Zuko Džumhur (1920-1989) uskoro će dobiti ulicu sa svojim imenom u Beogradu

Џумхуру улица у Београду

Zulfikar Zuko Džumhur

POZNATI bosansko-hercegovački putopisac, slikar i karikaturista Zulfikar Zuko Džumhur (1920-1989) uskoro će dobiti ulicu sa svojim imenom u Beogradu, saznaju "Večernje novosti". Predlog Skupštine grada je da jedna ulica u užem centru ponese ime velikog boema i čoveka koji je imao prijatelje svih vera i nacija.

- Čega god se dotakao, postajalo je umetnost. Nacrtana na salveti, na platnu, na papiru ili ono što je napisao ili doživeo, propagirajući svoj privatni stil života, na koji su se svi lepili kao mušice - govorio je veliki srpski pisac i slikar Momo Kapor.

Njihovo prijateljstvo kulminiralo je zajedničkim romanom "Zelena čoja Montenegra", koji je istovremeno i Kaporova oda Džumhuru. Svog "druga po kafani i slici" ovekovečio je i na portretu koji se i danas nalazi u Skupštini grada.

Džumhur je rođen u Konjicu 24. septembra 1920. u uglednoj porodici verskih službenika. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gde mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939. Počeo je studije prava, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prvi crteži štampani su mu u "Narodnoj armiji" 1947. godine, a od tada je objavio više hiljada karikatura i ilustracija. Pisao je scenarije za kratke i igrane filmove, i TV serijale.

PRIJATELjSTVO SA ANDRIĆEM

Džumhur je autor nekoliko putopisa, a jedan od njih "Nekrolog jednoj čaršiji", svojevrsni je fenomen, jer je predgovor za njega napisao srpski nobelovac Ivo Andrić. Zbog velikog prijateljstva sa Džumhurom, Andrić je tada jedini put prekršio sopstveno pravilo - da ne komentariše tuđa dela. Dvojica velikana godinama su se družila u Herceg-Novom, gde je Džumhur i preminuo 1989. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (12)

kolekoliko

07.05.2015. 14:30

Cestitke nadleznim organima.Red da mu se da ulica.Pa ipak ga je Kapor slikao a i bio je drug Iva Andrica.Samim tim ovaj covek je jako "zaduzio" i Beograd i Srbiju,

bubule

07.05.2015. 16:35

@kolekoliko - To je problem Sarajeva. Dzumhur je ostavio trag u Beogradu, volio Beograd i dao nesto Beogradu, zapravo monogo vise od vecine Beogradjana. Nije korektno stavljati ga u pricu o gradjanskom ratu jer on njoj nikad nije ni pripadao.

baunti

07.05.2015. 17:40

@kolekoliko - @Kojekude - To govori o Sarajevu, a ne o nama... Ako oni biraju da budu zavoreni i robovi nekih blentavih ideja, to je bolest od koje ih mi ne mozemo izlijeciti. :)))

Косингас

07.05.2015. 20:53

@kolekoliko - Момо Капор нема улицу у Београду а ти питаш за Сарајево!

Флавије Јовијан

07.05.2015. 20:56

@kolekoliko - Да, о Сарајеву говори то што нема улицу Моме Капора, али још више говори о Београду то што ни он нема улицу Моме Капора!!!!!

Kojekude

08.05.2015. 07:54

@kolekoliko - Ko je spominjao gradjanski rat? Zuko je umro 1989.g. A Kapor je rodjen u BiH, u Sarajevu je postao legenda i kao slikar i kao pisac. Zajedno su izdali Zelenu coju Montenegra. Tacno je da Sarajevo ima mnogo problema, a bogami, Beogard jedan vise.

Radenko

07.05.2015. 16:48

Zuko Džumhur je imao svoj kutak u dnevnom listu "Politika".Čuvene su njegove karikature.Momo Kapor ga je skroz "nasledio" i u pisanju i crtanju.

Francesco

08.05.2015. 10:57

Negodovati u ovom slučaju mogu samo oni koji su knjige koristili kao podmetač za čaše.

Vesna 315

09.05.2015. 01:28

procitajte "Zelena čoja Montenegra " od Mome Kapora - knjiga je posvecena Zuki