Feljton

FELJTON - SUPROTNI TABORI MEĐU HRVATIMA: U Splitu se klicalo Balkanskom savezu

Dr Mile Bjelajac

19. 08. 2021. u 18:00

MILORAD Ekmečić analizirao je posledice balkanskih ratova na društvo u Bosni i Hercegovini, podjednako u svim slojevima, te reakcije vlasti, kako u svom delu "Stvaranje Jugoslavije", tako i u posebnim radovima - člancima.

ФЕЉТОН - СУПРОТНИ ТАБОРИ МЕЂУ ХРВАТИМА: У Сплиту се клицало Балканском савезу

Foto Arhiva

On je uočio kako je došlo do polarizacija i kako je službeni proturski stav Monarhije pridobio dobar deo muslimanskog stanovništva u njenu korist. Nije sve jednoznačno bilo ni u hrvatskom korpusu. Jedno krilo pravaša skiciralo je Veliku Hrvatsku do Drine.

Nadbiskup Štadler podneo je Dvoru peticiju o Velikoj Hrvatskoj tokom Svetskog rata. Mlađi istoričari Igor Despot i Milan Gulić opisivali su prilike u Hrvatskoj i Dalmaciji, uz obilje detalja koji upotpunjuju ranije prikaze raspoloženja na ovim prostorima u toku balkanskih ratova.

Navedimo samo neke primere, koji danas možda ne bi bili razumljivi, bar ne u nekim sredinama. Već u prvih nekoliko nedelja, samo u Zagrebu je za srpski Crveni krst prikupljeno 100.000 Kr. Mnogi su se oprobali u "patetičnom pjesništvu i veličali kosovski mit i Kraljevića Marka".

IGOR Despot podseća na jedan doušnički izveštaj iz maja ili juna 1913, koji je objavio još istoričar Ferdo Šišić ("Kako su Hrvati mislili u prvoj polovini 1913. g.") : "Balkanski rat izazvao je u Hrvatskoj - kaže se u izvještaju - jačanje srpsko-hrvatskog nacionalizma, koji se - a naročito kod omladine - prometnuo u iredentizam. Svagdje se u javnom i privatnom životu odlučno ističe, da su Srbi i Hrvati samo jedan narod, i zbog toga da će granice, koje danas odvajaju Hrvatsku, Bosnu, Hercegovinu, Dalmaciju, Istru i Kranjsku od srpskih zemalja morati da nestanu. U Hrvatskoj nema danas nijedne političke partije, koja bi se usudila da istakne program vjeran dinastiji. Stranka Prava, koju je nekoć vodio dr Frank, a koja bješe tipična predstavnica antisrpske politike, raspala se. Posljednji ostaci Starčevićeve stranke, okupljeni su sada oko dr Mile Starčevića, jedva da imaju smjelosti da kao okvir Hrvatstva istaknu monarhiju. Kod omladine još je gore. Omladina Stranke Prava serbofilska. Nitko više nije odan dinastiji. Na dan pada Skadra isticane su zastave, pa čak i gradski načelnik Janko Holjac. Afera je zataškana. U posljednja 4 mjeseca bilo je nešto preko 200 veleizdajničkih procesa".

BEČ PRIDOBIJA POLITIČARE

IZBIJANjE sukoba među balkanskim saveznicima i napad Bugarske na Srbiju izazvali su delimično stišavanje emocija i euforije. Međutim, posle sloma Bugarske prosrpski stav je ponovo jačao, a Bugarska je optuživana, ne naročito biranim rečima, za izdaju i "podmukli napad". Ipak, u tom periodu, austrougarskim vlastima je uspelo da pridobiju pojedine političare za svoja gledišta. U Dalmaciji se definitivno cepaju "pravaši". Dok su stariji i zreliji političari nudili alternative, omladina je ostajala na svom kursu. Napadala se politika "oportuniteta" Hrvatsko-srpske koalicije, koja će u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji 1913. dobiti izbore.

DALMACIJA, koja je prednjačila u stvaranju atmosfere južnoslovenske solidarnosti i bila prva pokrajina u kojoj je uvedeno vanredno stanje, preplavljena je manifestacijama u kojima su u gradovima Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadru najaktivnije učestvovali i gradonačelnici, i narodni poslanici Dalmatinskog sabora ili Carevinskog vijeća. Tako je Ivan Krstelj, gradonačelnik u Šibeniku, izjavio da će doći do oslobođenja Dalmacije "pobjedničkim slovenskim balkanskim bajunetima". U Splitu, gradonačelnik Vinko Katalinić, posle pada Soluna, za vreme manifestacija 10. novembra izjavljuje, prema policijskom izveštaju: "Ufamo se da će ti junaci osloboditi i nas." Omladina u Dalmaciji počela je 8. maja 1913. da izdaje list "Ujedinjenje".

Istoričar Gulić navodi da je u Šibeniku, gradu od 11.700 duša prema popisu iz 1910, na ulice izašlo 5.000 građana, u znak podrške balkanskim saveznicima. U Splitu je 10. novembra 1912, prema policijskim procenama, na ulice izašlo oko 8.000 ljudi (grad je tada imao 21.249 stanovnika). Demonstranti su napravili bakljadu, išlo se od trga do trga. U gradskom centru, gradonačelnik je euforično govorio: "San naših starih obistinio se. Polumjesec tone ispred Krsta, a naš se narod objavljuje zapanjenoj Evropi.

Zamire i duga Vidovdanska tužaljka, a mjesto nje nova pjesma slave i pobjede prolama se od Crnog do Jadranskog mora i podiže srca miljona novim životom, koji zahvaća cijelo Balkansko poluostrvo, i nas u njemu. Vjerni svetim tradicijama otaca, mi Hrvati s ushitom pozdravljamo glas našeg narodnog uskrsnjuća. Blagoslivljuć žrtve naše rođene braće Srba i Bugara i s njima sjedinjenih Grka, s pouzdanjem gledamo u budućnost."

LAĐE sa crnogorskim dobrovoljcima masovno su dočekivane u svim dalmatinskim mestima u kojima su pristajale. Ispraćaj Crnogoraca iz Kotora i drugih mesta takođe je bio veličanstven. U Dubrovniku, gradu od 8.183 stanovnika, na ispraćaju i manifestacijama okupilo se oko 3.000 ljudi. Lekari i medicinske sestre odlazili su iz Dubrovnika na Cetinje. Proslavljao se pad Skadra i demonstriralo protiv austrougarske politike oduzimanja Skadra Crnoj Gori. To je viđeno kao antidržavna aktivnost, pa su usledila hapšenja, zabrane okupljanja i na kraju je uvedeno vanredno stanje.

Lujo Bakotić se sećao kako je u dalmatinskim lukama masovno i sa pijetetom bio dočekivan brod koji je iz Lješa nosio posmrtne ostatke generalštabnog majora Radivoja Filipovića. U Splitu su držani govori, a na kovčeg je položen venac sa natpisom: "Bratu Srbinu - Spljetski Hrvati". Bili su prisutni dr Josip Smodlaka, dr Ante Trumbić, Dujam Mikačić, dr Frano Pervan, dr Ivo Tartalja i Emil Perišić. Od toga dana "žandarmi nisu više puštali narod na obalu kad su imale da stižu lađe s juga".

Kada su objavili raspuštanje legalnih vlasti u Splitu i Šibeniku, 16. novembra 1912, austrougarski organi dali su sledeće obrazloženje: "U posljednje vrijeme učestale su u ovoj pokrajini manifestacije, kojim se htjelo da dade izraza oduševljenja za boreće se balkanske države. Te manifestacije, kojima se u sebi ne bi imalo šta da prigovori u koliko bi se bile držale u granicama prostih iskaza simpatije, dale su ipak povoda događajima, proti kojima državna vlast, u zaštitu najviših državnih interesa, mora energično da ustane."

BIO je to kodirani govor koji je prikrivao povike protiv Austrougarske i javno iskazivanje nade da će sloboda uskoro stići i u te krajeve. Zbog proslavljanja pada Jedrena 28. marta i klicanja balkanskim državama i vladarima te njihovom oružju, u Dubrovniku je uhapšeno četrnaest omladinaca. I u Splitu slavio pad Jedrena. Klicalo se Balkanskom savezu i kralju Petru, klicalo se "crnogorskom Skadru", uzvikivalo se: "Živila jugoslavenska misao!" I tu je policija razbila skup i uhapsila više manifestanata.

Današnji savremenik, ako se prihvate tvrdnje onovremene austrougarske propagande da je sve došlo iz Srbije i da je sve plod njene propagande i konspiracije, može samo u čudu da se upita kako je srpska propaganda bila toliko svemoćna da u toj meri ovlada ljudima, kako ih je ubedila da su krv iste krvi i kad nisu pravoslavne vere i da bi im bilo bolje sjedinjenima u zajedničku južnoslovensku državu, izvan okrilja Austrije i Mađarske.

SUTRA: Apis znao da Beč sprema napad

Preporučujemo

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Tagovi
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
Reportaže

0 15

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Pročitajte više

Drugi pišu

Komentari (0)

Ostavi komentar

Najnovije iz rubrike

Politika
Tenis
Fudbal