VELIKI POVRATAK NAŠE ROBE NA KOSOVO: Nakon ukidanja taksa, Beograd ponovo dominira na tržištu Pokrajine

E. B. TALIJAN

14. 08. 2020. u 12:00

SRPSKI privrednici su, nekoliko meseci nakon ukidanja prištinskih taksa od 100 odsto, uspeli da obnove skoro 60 odsto nekadašnjeg plasmana na Kosovo i Metohiju.

ВЕЛИКИ ПОВРАТАК НАШЕ РОБЕ НА КОСОВО: Након укидања такса, Београд поново доминира  на тржишту Покрајине

Novosti

Vrednost otpremljene robe bi sigurno bila veća da u ovom periodu nije bilo krize izazvane pandemijom virusa korona, kao i uvođenja mera reciprociteta, u periodu od 30. maja do 6. juna, kada je u potpunosti obustavljeno plasiranje robe, navode u Privrednoj komori Srbije.

- U toku juna ove godine iz centralne Srbije u našu južnu pokrajinu ušlo je robe u vrednosti od 23,4 miliona evra - kažu za "Novosti" u PKS. - U istom mesecu 2018. godine, kada nisu primenjivane takse, ta suma je iznosila 40,3 miliona evra. To znači da su privrednici uspeli prilično brzo da obnove 58 odsto nekadašnjeg plasmana.

Ovaj njihov uspeh zabeležili su i prištinski mediji, koji su nedavno objavili da je "kosovsko tržište preplavljeno robom iz Srbije". "Buletini ekonomik" piše da je "prema zvaničnim podacima kosovskih službi za jun, Srbija vratila primat među državama CEFTA kada je u pitanju izvoz na Kosovo".

I analiza trgovine u poslednja četiri meseca pokazuje da je više od polovine nekadašnjeg plasmana na Kosovo i Metohiju obnovljeno, uprkos okolnostima vezanim za pandemiju i uvođenje mera reciprociteta,

Najviše idu struja i žitarice

NA tržište Kosova i Metohije iz centralne Srbije najviše se plasiraju električna energija, žitarice, razni prehrambeni proizvodi, među kojima su hleb, peciva, kolači, biskviti, suncokretovo ulje, kafa, mineralno đubrivo, hrana za životinje, proizvodi hemijske i metalne industrije...

- Prema podacima Uprave carina, od 1. aprila do 30. jula ove godine u pokrajinu je otpremljeno robe u vrednosti od 80 miliona evra - kažu za naš list u Ministarstvu trgovine. - U istom periodu 2018. godine ta vrednost je bila dvostruko veća i iznosila je 155 miliona evra.

Biće potrebno vreme, navode u Ministarstvu, da se privrednici iz centralne Srbije vrate na tržište KiM u meri u kojoj su bili prisutni pre uvođenja taksa, jer su ga zemlje iz okruženja u međuvremenu zauzele. Oni ističu da i dalje postoje problemi koji datiraju pre uvođenja taksa, a dva najveća su naplata dažbine od 40 evra po toni na pšenično brašno poreklom iz centralne Srbije, kao i namet od dva evrocenta po termobloku, čime je gotovo onemogućen plasman brašna i građevinskog materijala.

Gubitak

DIREKTNI gubitak za srpsku privredu, u periodu primene taksa od 100 odsto, iznosi 477 miliona evra.

- Ovaj podatak se odnosi samo na nerealizovane isporuke - navode u PKS. - Iznos štete bi bio još veći, ako bi se uračunalo da je, pre uvođenja taksa, očekivani rast plasmana na ovo tržište svakog meseca iznosio do osam odsto. Tu su i troškovi koje su proizvođači imali usled preusmeravanja robe na druga tržišta, kao i šteta zbog ranije dogovorenih poslova koji su ostali neralizovani. Treba dodati i gubitak tržišta.

Iz PKS ukazuju na to da osim ovih, ima još teškoća, a među njima su nemogućnost plasmana mleka i mlečnih proizvoda, kao i mesa i mesnih prerađevina zbog neusaglašenosti veterinarskih sertifikata.

- Na KiM je nemoguće plasirati akcizne proizvode, alkohol i cigirate - kažu u PKS. - Problem je i što nema mogućnosti otpreme robe železnicom, što poskupljuje proces, kao i neefikasna naplata koju prate gubici usled velikih kursnih razlika. Privrednici, zbog uticaja politike, nemaju stabilnost i predvidivost u poslovanju koja im je neophodna.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!