POVEZANOST 5. OKTOBRA I 27. MARTA: Analiza prevrata koji su oblikovali budućnost Srbije

V.N.

09. 10. 2020. u 08:40

NEKOLIKO desetina knjiga objavljenih na temu svrgavanja kneza Pavla, što u zemlji, što u dijaspori, izuzetno je protivrečno.

ПОВЕЗАНОСТ 5. ОКТОБРА И 27. МАРТА: Анализа преврата који су обликовали будућност Србије

Foto arhiva

Jednu grupu autora činili su pučista i njihovi simpatizeri, koji su branili svoju ulogu i relativizovali posledice. Podršku im je zdušno pružala komunistička vlast,neke je, kao generala Simovića, nagradila penzijom i bezbednim povratkom u Jugoslaviju. Drugu su činili članovi oborene vlade, koji su iako malobrojniji uporno pokušavali da dokažu ispravnost svojih kapitalnih odluka. U trećoj grupi bili su zvanični jugoslovenski istoričari i publicisti koji su glorifikovali ulogu Komunističke partije Jugoslavije u dešavanjima oko 27. marta. Razlikuju se i u ocenama da li je to bio državni udar, puč, revolucija ili čak teroristički akt. Međutim, najveći broj autora insistira da se 27. marta dogodila revolucija, "nekakva građanska antifašistička revolucija".

Profesor Dragan Simeunović o tome piše: "Čak ni komunisti, koji su vešto više od pola veka stvarali mit o 27. martu kao antifašističkoj akciji koju su navodno oni organizovali, nisu bili skloni da u krivotvorenju događaja idu toliko daleko da označe 27. mart kao revolucionarni akt. Naprosto, kada je reč o događajima u Jugoslaviji 27. marta 1941. sve odlike revolucije su izostale u istoj meri u kojoj su prisutne odlike državnog udara."

Analiza ovog prevrata pokazuje da je reč o najmilitantnijoj formi državnog udara, dakle, o puču. Izveli su ga pripadnici nacionalnih oružanih snaga u tajnoj sprezi sa spoljnim snagama koje su u tom regionu imale svoje vojno-političke interese.

Foto arhiva

U vremenu u kome dominiraju krize (ekonomska, moralna, kriza sistema vrednosti), ne iznenađuje što su neka nova saznanja istraživača i publicista o ključnim istorijskim datumima novije i najnovije političke istorije ostala izvan detaljnije pažnje medija i šire javnosti. Pojavu knjiga, novinara britanskog "Skaj njuza" Tima Maršala, "Igra senki - Petooktobarska smena vlasti u Srbiji", zatim funkcionera DOS-a Milana St. Protića, "Izneverena revolucija", Dušana Mihajlovića "Povlenske magle i vidici" i Mileta Isakova "Para(DOS)" - dočekalo je - ćutanje! U uvodu druge knjige, "Lica i naličja - izneverena revolucija 2". Protić doslovno piše: "Najzad, neprijatno me je iznenadila činjenica da je nekoliko beogradskih izdavača, suprotno svojoj reputaciji slobodoumnih, izbeglo da objavi prvu knjigu, "Izneverene revolucije". I pored svih razočaranja, nisam očekivao da će moj rukopis biti do te mere sporan da ga je trebalo zaobići."

Izostale su otvorenije političke analize o tvrdnjama ovih autora, a na njih se nisu osvrnuli, osim u sporadičnim slučajevima, ni "glavni junaci" ove hronike... Prema ovim svedočenjima pokazalo se da su zapadne sile, odnosno njihove tajne službe pripremile, izvele, pa čak i platile prevrat kojim je srpska opozicija smenila Slobodana Miloševića i njegov režim. Jedna od poruka knjige Tima Maršala jeste "Srbijo, pogledaj sebi u oči i budi iskreno!".

Slično je prošlo i otkriće Miroslava Svirčevića, saradnika Balkanološkog instituta SANU, koji je u britanskim arhivama, došao do seta nepoznatih dokumenata o 27. martu, iz kojih se vidi ko je, kako i koga finansira da bi se izvršio puč, i koji bacaju sasvim drugačije svetlo na ovaj značajan istorijski događaj.

Samo na prvi pogled ova otkrića nemaju nikakve uzajamne veze. Naprotiv, ona potvrđuju smelu tezu o povezanosti događanja 27. marta 1941. i 5. oktobra 2000.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna