I GUSLE U AMANET: Folklorno blago, prikupljano pola veka, darovano Kulturnom centru u Vrbasu
KULTURNI centar u Vrbasu postao je čuvar bogate arhivske građe prikupljene terenskim istraživanjima guslarske prakse i tradicionalne muzike u Crnoj Gori i među crnogorskim kolonistima u Vojvodini.
foto G. Dobrilović
Vredne audio i video-zapise o folklornom nasleđu Vrbašanima je poklonio etnomuzikolog prof. dr Dimitrije Golemović, koji je 50 godina sakupljao građu o izvornom srpskom melosu u više od 500 sela širom Srbije, Crne Gore, BiH i Severne Makedonije.
- Svaka pesma, svaki zvuk, svaki zabeleženi trenutak iz ove arhive nosi deo našeg identiteta i naći će put do svih onih koji u tradiciji ne vide samo prošlost, nego i budućnost - istakao je prof. dr Golemović, potpisujući minule sedmice ugovor o donaciji sa direktorom KC u Vrbasu, Bojanom Perizom.
"Pozajmica"
FOLKLORNU baštinu koju je prikupio tokom pet decenija, prof. dr Golemović odlučio je da rasporedi u osam gradova - Aleksincu, Užicu, Boljevcu, Gornjem Milanovcu, Bačkoj Topoli, Vrbasu, Novom Bečeju i Valjevu.
- Kao pobornik decentralizacije kulture, smeštam građu u različite krajeve Srbije, gde je, zapravo, vraćam onima od kojih sam je dobio kao "pozajmicu" - naglasio je čuveni etnomuzikolog.
Kaže i da je bilo najprirodnije da se arhivsko blago o guslama podari Vrbasu, koji je epicentar muzike na ovom drevnom instrumentu. Predsednik ovdašnjeg KUD "Vuk Mandušić", Miljan Vujović, podsetio je da je Savez svesrpskih guslara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, još 2004, upravo Vrbas proglasio prestonicom ovog instrumenta. Na predlog pomenutog kulturno-umetničkog društva, Saveza guslara Srbije i ovdašnje lokalne samouprave, pevanje uz gusle je 2013. zaštićeno kod Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, pri Etnografskom muzeju u Beogradu, a krajem 2018. upisano je na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.
U Vrbasu je, podsetimo, pre šest godina podignut spomenik srpskim guslama - jedinstven u svetu, visok više od četiri metra, delo vajara Ljubisava M. Srdanovića. Pesnik Matija Bećković ocenio je da se na postamentu nalazi "kobajagi neznani guslar, ali je to zapravo zbirni lik Filipa Višnjića, Tešana Podrugovića i Starca Milije".
- Tradicija se uvek bolje čuva u dijaspori ili u okruženju nekih drugih kultura, nego u centru, pa tako i u Vrbasu. Građu o guslama sam ostavio u amanet, uz onaj Zmajev stih: "Gde ja stadoh, ti produži" - poručio je prof. dr Dimitrije Golemović.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)