HRANITELJA MANJE NEGO ŠTO TREBA: Nevesela statistika Centra za porodični smeštaj i usvojenje "Novi Sad"
KADA, iz nekog razloga, deca i mladi ostanu bez bioloških roditelja, jedno od rešenja koja mogu da popune prazninu u starateljstvu jeste da brigu o njihovom odgajanju preuzmu hranitelji.
Foto Shutterstock
Nažalost, na teritoriji Južnobačkog okruga primećuje se njihovo osipanje, pa potrebe za smeštajem prevazilaze trenutne kapacitete.
- Centar za porodični smeštaj i usvojenje "Novi Sad", nadležan za pomenutu teritoriju, uz Rumu i Irig, u Sremu, prati 312 hraniteljskih porodica u kojima živi 496 dece i mladih. I, obuhvat podrazumeva kako novorođenčad od samo nekoliko dana, tako i one bez roditeljskog staranja koji već studiraju - kaže direktorka pomenute ustanove, Ivana Koprivica.
FOTO: Privatna arhiva
Objašnjava i da na manjak hranitelja, uz brojne druge razloge, utiče i činjenica da izvestan broj njih ulazi u godine kad se snižava funkcionalnost. Problem je, međutim, što broj ovih svojevrsnih penzionera ne prati ista ili uveća statistika onih koji tek ulaze u ovaj sistem. A, na manju motivaciju često utiču kako nespremnost za obaveze koje hraniteljstvo sobom nosi, tako i nedostatak kapaciteta neophodnih da za kvalitetnu brigu.
- Hraniteljstvo je najzastupljenije u Novom Sadu, a slede Bačka Palanka, Srbobran, Vrbas. Pritom, oko trećine ukupnog broja ovih porodica iz naše evidencije zapravo su srodnici jer se, ukoliko pokažu spremnost, u svakoj situaciji uvek najpre razmatra takva mogućnost. Iako su već uspostavljene emocionalne veze bitna prednost, i oni su obavezni da prođu procenu i program pripreme za bavljenje hraniteljstvom - precizira Ivana Koprivica.
Praksa
OPŠTA podobnost za bavljenje hraniteljstvom preispituje se svake dve godine i reč je o redovnoj proceduri. Pravilnik ostavlja mogućnost da se radi i vanredno preispitivanje - u situacijama promene porodičnih prilika, zdravstvenog stanja članova domaćinstva, strukture porodice... svega što može negativno da utiče na svrhu hraniteljstva.
Kaže i da veliki broj porodica sa kojima sarađuju brine o deci sa smetnjama u razvoju, ili sa "izazovima u ponašanju", zbog čega dobijaju još intenzivniju podršku.
- Iako je potreba za takvim hraniteljima sve veća, odziv je skromniji zbog straha kandidata koji korene ima u nedovoljnoj informisanosti o problematici korisničke grupe, ali i (ne)dostupnosti reursa u zajednici u kojoj njihova porodica ima prebivalište. Pritom, svaki svaki slučaj je priča za sebe, pa zato postoje hranitelji koji mogu da brinu i o troje dece, ali i oni koji mogu da prihvate samo jedno - zaključuje Ivana Koprivica.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)