I PRAISTORIJA NADOHVAT RUKE: Zavičajni muzej Župe izložiće sutra, prvi put, više od 1.000 eksponata

S. Babović

26. 04. 2022. u 08:12

PRVI put od 1991. godine i tačno 140 godina otkako je Aleksandrovac dobio ime po prestolonasledniku, sinu kralja Milana Obrenovića, Zavičajni muzej Župe izložiće više od 1.000 eksponata od praistorije do danas u potpuno novom, rekonstruisanom zdanju pod zaštitom države.

И ПРАИСТОРИЈА НАДОХВАТ РУКЕ: Завичајни музеј Жупе изложиће сутра,  први пут, више од 1.000 експоната

Foto S. Babović

Među njima su i četiri spektakularne neolitske figurine iz perioda od 5.500 do 4.750 g. p. n. e, pronađene u drugoj polovini 20. veka i 2019. godine.

Svi eksponati čuvaće se, kako se ekipa "Novosti" uverila na licu mesta, pod posebnim sigurnosnim merama u modernom prostoru, koji će biti predstavljen javnosti na sutrašnjem svečanom otvaranju nove postavke.

- Verovatno da je najveći izazov pored same rekonstrukcije muzejskog prostora bila selekcija eksponata, kojih u tri zbirke imamo više od 3.000, kao i izbor iz fototeke sa oko 6.000 fotografija - kaže, za "Novosti", istoričar Miroslav Šljivić, v. d. direktora Zavičajnog muzeja Župe.

- Pokušali smo da oživimo kompletnu istoriju aleksandrovačkog kraja u 380 kvadrata.

Miroslav Šljivić, Foto S. Babović

Nadam se da ćemo ovom postavkom približiti posetiocima čime raspolažemo, kao i da će ona jednako značiti i turistima i ljudima Župe.

Ministarstvo kulture i informisanja investiralo je oko 4,2 miliona dinara u projekat rekonstrukcije, koji je podrazumevao sređivanje svih zidova, zamenu podova, pločica, ugradnju nove stolarije, mobilijara, elektroinstalacija, spuštanje plafona, novi prostor za konzervatore, kao i otvaranje suvenirnice u prostoru spomen-sobe Milosava Buce Mirkovića, u međuvremenu preseljenu u Dom kulture, koji nosi ime ovog zavičajnog autora.

Deo nove stalne postavke, Foto S. Babović

- U prizemlju imamo 20. vek, podsećanje na istorijat muzeja koji je osnovao Milosav Bondžić, period industralizacije, svedočanstva o najvećim fabrikama, Drugi svetski rat, kao i jedinstvenu istoriju Prvog svetskog rata u kojoj je učestvovalo blizu 2.500 Župljana - navodi Šljivić.

- Posebna prostorija osmišljena je kao primer poljanske kuće, koje su služile za boravak vinara i vinogradara, dok nas na spratu očekuje gradska soba iz 19. veka. Izloženi su i značajni dokumenti, poput Ukaza kralja Milana Obrenovića na molbu bogatih Župljana iz 1882. godine da njihovu varoš Kožetin preimenuje po prestolonasledniku Aleksandru.

Stručnjaci dovršavaju stalnu postavku, Foto S. Babović

Srednjovekovna svedočanstva o gradu Kozniku, koji je bio vrlo živ u vreme kneza Lazara Hrebeljanovića i manastiru Drenči, čije je najstarije pominjanje u Žičkoj povelji iz 1382, sve do perioda antike i slavnih figurina vode posetioca kroz daleku prošlost vinskog kraja. Arheološkom lokalitetu Vitkovačko polje, čija je zaštićena površina 47 hektara i gde su pored figurine "Vita", nađene i statue "Lejdi of Aleksandrovac", "Madam de Vitkovo" i "Venus de Župa" poklonjena je zaslužena pažnja.

- I sama muzejska zgrada iz druge polovine 19. veka, od izuzetnog je značaja, pripadala je svešteniku Marku Bogdanoviću, a u njoj je boravio 1894. godine lično kralj Aleksandar - predočava za "Novosti" direktor Zavičajnog muzeja, koji od pre dve godine ima i status ustanove zaštite.

DRUŽINA PROFESORA BONDžIĆA

ZAVIČAJNI muzej je nastao zahvaljujući inicijativi grupi Collegium historisum Župa - družini đaka osnovanoj pri aleksandrovačkoj Gimnaziji pod palicom legendarnog profesora istorije Miloslava Bondžića. Od 1991. godine baštine lokalnu i nacionalnu istoriju, izdavači su časopisa "Župski zbornik", a u biblioteci čuvaju blizu 2.000 knjiga.

Zavičajni muzej Župe, Foto S. Babović

PRIČA O PILOTU

MEĐU novinama stalne postavke je i prikaz istorije jednog od trojice osnivača Čehoslovačke i idejnog tvorca moderne Slovačke, potpukovnika Milana Rastislava Štefanika (1880-1919), koji je 6. novembra, 1915. godine kao pilot u francuskoj avijaciji prinudno sleteo u Župu i kome su Župljani nesebično pomogli, pružajući mu utočište, hranu i vodu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije