PROTIV SPALJIVANJA GUMA U NASELJU!: Vlast i građani Bosanskog Grahova nezadovoljni namerom investitora u selu Vidovići
LOKALNA vlast i građani u Bosanskom Grahovu još se bore protiv namere investitora da u selu Vidovići, u pogonu nekadašnje ciglane, započne pirolizu, odnosno spaljivanje otpadnih guma.
Foto: Udruženje Grahovljaka i prijatelja
Iako su pre dve godine institucijama u BiH ukazali na veliku štetnost takvog pogona u njihovom naselju, firma "Brik", ponovo pokušava da ga pokrene čemu se oštro protive Opštinsko veće, meštani i Udruželje Grahovljana i prijatelja Bosanskog Grahova iz Beograda. Veće je krajem juna usvojilo Odluku o zabrani izgradnje i otvaranja pogona, a Udruženje Grahovljana je uputilo otvoreno pismo javnosti.
- Firma "Brik" je instalirala postrojenje 2023. i pokušava da ga stavi u pogon. Projekat je poslala Federalnom ministarstvu okoline i turizma kao "Zahtev za prethodnu procenu uticaja na okolinu". Kao udruženje sa oko 600 članova, osuđujemo takvu nameru, jer je proces pirolize guma opasan po zdravlje ljudi, po životnu sredinu i po biljni i životinjski svet. Eminentni stručnjaci dr Milka Vidović dipl. inž. tehnologije i specijalista sanitarne hemije, dr Dragana Arežina Blagojević, redovni profesor hemije, i dr Drago Marić, stručnjak iz oblasti ekologije su potvrdili štetnost pirolize koja je najstrože zabranjen u EU - argumenti su Udruženja Grahovljana.
Dodaju da se tokom sapaljivanja guma oslobađaju visoko toksični gasovi, dioksini, furani, benzen, toluen koji mogu ozbiljno oštetiti respiratorne sisteme ljudi i životinja.
- Dioksini i furani su vrlo otrovni, to su karcinogeni i mutageni prve kategorije i reproduktivno otrovne hemikalije prve kategorije. Oni su tzv. postojani organski zagađivači koji su regulisani Stokholmskom konvencijom čiji je cilj uklanjanje i ograničenje njihove proizvodnje i upotrebe. Dioksin je procenjivala SZO i 2012. je procenjen kao "poznati ljudski karcinogen" - ukazuju Grahovljani.
Uništavanje prirodnog bogatstva
U BLIZINI Bosanskog Grahova nalaze se dva nacionalna parka, Krka, u Hrvatskoj i Martin Brod u BiH. Bilo kakvo zagađenje tih područja moglo bi narušiti očuvanost parkova. Okolne planine Dinara, Jadovnik, Šator sa 1.873 metara nadmorske visine i glečerskim jezerom privlače planinare iz regiona. Grahovo je dom za zaštićenu biljku runolist i druge retke biljke...
Kako većina meštana Grahova živi od zemljoradnje, stočarstva i pčelarstva njihov opstanak direktno zavisi od zaštite životne sredine.
- U eri kada svi apelujemo na očuvanje prirode na planetarnom nivou i tražimo slične oaze "čiste ekološke sredine", pojedinac iz ličnih poslovnih interesa, pokušava da je uništava, ovaj deo BiH da pretvori u smetlište - ističu u udruženju, uz napomenu da će iskoristiti sva legalna prava da bi sprečili rad spalionice.
Preporučujemo
M:TEL I DOWN SYNDROM CENTAR: Partnerstvo koje otvara vrata jednakim šansama
08. 12. 2025. u 09:37
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)