U TREBINJU ODRŽAN 25. STRUČNI SKUP BIBLIOTEKARA SRPSKE: Čuvari kulturne baštine
U TREBINjU je održan 25. stručni skup bibliotekara Republike Srpske "Biblioteke i kulturno nasleđe", koji je okupio oko 200 bibliotekara iz Srpske, Srbije, Crne Gore i Severne Makedonije.
D. Curać
Ljiljana Knežević, predsednica Društva bibliotekara RS, istakla je da su biblioteke ustanove koje čuvaju tradiciju, kulturu i pisano pamćenje, i da je neophodno da njihova uloga bude šire prepoznata, ne samo u lokalnim zajednicama, već i na državnom nivou.
- Očekujemo veću podršku, kako u finansijskom smislu, tako i u pogledu podsticanja profesionalnog razvoja bibliotekara. Ovakvi skupovi su dragoceni jer omogućavaju razmenu znanja i iskustava, kao i uspostavljanje saradnje - naglasila je Kneževićeva i dodala da su ove godine uspostavili saradnju sa Ruskim bibliotekarskim društvom.
Direktorka Narodne biblioteke RS, Ljilja Petrović Zečić, naglasila je važnost promocije profesije bibliotekara, uz napomenu da se bibliotečka struka menja i razvija u skladu sa savremenim tehnologijama.
- Bibliotekari su danas i informatičari, zato se struka s pravom naziva bibliotečko-informaciona. Na ovom skupu govorićemo o kulturnom nasleđu, starim i retkim knjigama, kao i o ulozi bibliotekara kao čuvara identiteta - rekla je Petrović Zečićeva.
Domaćini
DIREKTORKA Narodne biblioteke Trebinje, Milosava Supić Vuković, izrazila je zadovoljstvo što je Trebinje domaćin ovako značajnog stručnog skupa.
- Ovo je prilika da se bolje upoznamo, razmenimo znanja i vratimo svojim usta
Načelnica Odseka za zaštitu nasleđa Ministarstva prosvete i kulture Srpske, Milica Kotur, istakla je značaj umrežavanja bibliotekara, što doprinosi afirmaciji struke i njenoj boljoj vidljivosti u savremenom društvu.
- Bibliotekarstvo ide u korak s vremenom. Biblioteke se predstavljaju i u digitalnoj formi, uz sve prisutniju dostupnost putem savremenih medija - naglasila je Koturova.
Tokom dvodnevnog skupa održano je 37 predavanja i 17 prezentacija na temu kulturne baštine, među kojima su teme poput očuvanja knjige kao kulturnog dobra, primera dobre prakse, jednog egzemplara "Srpskog rečnika" Vuka Karadžića, promocije Legata Jovana Dučića, legata Neđa Šipovca i Andrije Lainovića, kao i rada školskih biblioteka, očuvanja ćirilične baštine i značaja posebnih zbirki.
novama sa većom motivacijom za dalji rad - rekla je ona.
Preporučujemo
M:TEL I DOWN SYNDROM CENTAR: Partnerstvo koje otvara vrata jednakim šansama
08. 12. 2025. u 09:37
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)