U SARAJEVU SLAVE POČETAK UBISTVA SRBA: Takozvani Dan nezavisnosti BiH obeležavaju samo Bošnjaci u Federaciji
TAKOZVANI Dan nezavisnosti BiH, 1. mart, neprihvatljiv je za Republiku Srpsku jer je to datum kad je počeo rat u Bosni i Hercegovini i kada je 1992. godine na taj dan na Baščaršiji u svečanoj svadbarskoj koloni ubijen stari svat Nikola Gardović.
Mesto ubistva srpskog svata Nikole Gardovića, Foto Glas Srpske
Ubijen je jer je bio Srbin, poruka je iz RS povodom tog dana, koji se obeležava u Federaciji kao Dan nezavisnosti. Taj datum obeležavaju samo Bošnjaci u BiH, a ne priznaju ga ni Srbi ni Hrvati.
Predsednik RS Milorad Dodik rekao je da je član Predsedništva BiH Željko Komšić na prijemu u Sarajevu povodom 1. marta veličao tzv. Armiju BiH, i da je u svom obraćanju rekao da treba prestati ići po stranim ambasadama i tražiti rešenja.
- Bar je u tome nešto shvatio. Navodno bi sad on krenuo sa nekim svojim rešenjima. Koga on predstavlja? Hrvate. Ne predstavlja, predstavlja svoju iluziju - rekao je Dodik.
Predsednik Srpske je naglasio da se ne mogu veličati takozvana Armija BiH koja je zločinačka struktura, koja je ubijala Hrvate i Srbe, civile i prihvatila 4.000 mudžahedina. Dodik je podsetio da su ti mudžahedini sekli glave Srbima.
- I to obeležavaju u Sarajevu. I kažu da smo mi neki pobunjenički pokret, a oni su kao veličina istorijska - istakao je Dodik.
Sudski proces nikada nije okončan
PROTIV Rasima Delalića Ćele, ubice Nikole Gardovića, tek 2006. godine Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu pokrenulo je sudski proces, koji nikada nije okončan, jer je taj zločinac ubijen 2008. Osim Delalića, svedoci su kao napadače prepoznali i Suada Šabanovića iz Zvornika i Muhameda Švrakića iz Sarajeva, koji je sin osnivača zloglasnih "Zelenih beretki". Četvrti napadač je Taib Torlaković, koji je kao i Ćelo, nakon rata ubijen u mafijaškom obračunu u Sarajevu.
Predsednik RS je ukazao da se 1. mart dogodio nakon 9. januara 1992. godine kada je formirana Republika Srpska.
On je naveo da Srpskoj pokušavaju sve da uzmu, i da zabrane i 9. januar.
- Oni nama sve uzimaju, a obeležavaju 1. mart kao dan BiH - naveo je Dodik.
Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsednik Saveza opština i gradova RS, kaže da najveći deo Srba iz RS često poručuje da ih nije briga za 1. mart.
- Ono što u Sarajevu zovu Danom nezavisnosti nikada neće biti u Srpskoj obeležavano. Tu imamo tragični događaj za Srbe, a gde Sarajevo slavi dan nezavisnost na datum kad je ispred pravoslavne crkve na Baščaršiji ubijen Nikola Gardović. Muslimani su hteli 1992. godine da naprave zemlju gde je normalno ubijati Srbe - kaže Ćosić.
Dodaje da Bošnjaci zaslepljeni mržnjom prema Srbima i nakon tri decenije slave Dan nezavisnosti po danu kad su počeli ubijati Srbe u Sarajevu.
- Na njihovu žalost, Srbi su se izborili za svoju Republiku Srpsku unutar dejtonske BiH. Za Srbe je 1. mart personifikacija početka rata u BiH i ništa više - poručio je Ćosić.
Preporučujemo
M:TEL I DOWN SYNDROM CENTAR: Partnerstvo koje otvara vrata jednakim šansama
08. 12. 2025. u 09:37
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)