LIVNO TESNO ZA 200 SRBA?! Stižu reakcije na grafite "Ubij Srbina" i nacistički simbol kukasti krst
NA dečjem igralištu u centru Livna ispisani su grafiti "Ubij Srbina" i nacistički simbol kukasti krst.
Foto: Printskrin/ Jutjub/ Livno 2022
Jedan od srpskih povratnika u Livnu, koji nije želeo da ga imenujemo, kaže da je zaprepašćen ovakvim porukama koje pozivaju na ubijanje Srba i to na mestu gde se deca igraju!
Broj Srba u Livnu je inače na "nivou statističke greške", a najviše povratnika je u selima u Livanjskom polju. Povratnička populacija je mahom starija, a mladih srpskih porodica gotovo da nema. Danas tu živi manje od 200 srpskih duša, uglavnom starijih ljudi, a u livanjskoj opštini živi tek desetak srpskih mališana. Sagovornici "Novosti" kažu da su ovakvi natpisi jasna poruka Srbima da nisu dobrodošli u Federaciju BiH.
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milorad Kojić kaže da se izlivi srbofobije dešavaju u kontinuitetu u Federaciji BiH, a poslednji slučaj je ispisivanje uvredljivih grafita u Livnu.
- Sigurno je da u Livnu, u kojem živi samo 200 srpskih povratnika, to izaziva osećaj straha - rekao je Kojić.
Kladanj primer genocida
RADANOVIĆ navodi da je srpsko stanovništvo tokom građanskog rata 1992-1995. godine ubijano u kućama, stanovima, proterivano, uništena su kompletna srpska naselja i sela.
- Kao primer genocida može se navesti opština Kladanj, u kojoj je bilo 13 većinski srpskih naselja: Jelačići, Konjevići, Kovačići, Lupoglavo, Matijevići, Mladovo, Obrćevac, Olovci, Pelemiši, Pepići, Vranovići, Vučinići, Brdijelji. Sva navedena srpska sela su opljačkana i zapaljena. Ni danas nisu obnovljena. Celokupno srpsko stanovništvo je proterano. Ko nije otišao bio je ubijen - naglašava Radanović.
On je naglasio da je neophodno da se preduzimaju mere na kažnjavanju osoba koje šire srbofobiju, jer je to sigurno jedini način prevencije budućeg ponašanja i širenja međunacionalne mržnje, a u ovom konkretnom slučaju mržnje prema srpskom narodu.
- Neophodno je procesuiranje takvih ljudi, jer se njihovim kažnjavanjem srbofobija sigurno može suzbiti - smatra Kojić.
On je poručio da je bitno da se identifikuju počinioci širenja nacionalne, rasne, etničke i verske mržnje i budu sankcionisani, te da srbofobija prestane da bude stil ponašanja.
- To je jedini način za građenje suživota. Unošenje i širenje nacionalne netrpeljivosti u BiH nije sigurno put ka pomirenju i suživotu - zaključio je Kojić.
Đorđe Radanović, predsednik Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH, kaže da je cilj aktuelne politike u Federaciji BiH uklanjanje Srba i pravoslavlja sa područja FBiH.
- Prema popisu iz 1991. godine na teritoriji današnje FBiH živelo je 542.897 Srba. Prema popisu iz 2013. godine, u FBiH je živelo 56.550 Srba. Sad, 11 godina kasnije, u FBiH živi oko 35.000 Srba - ističe Radanović i dodaje da su Srbi na nivou statističke greške u FBiH.
Preporučujemo
JEZIVI GRAFITI U LIVNU: "Ubi Srbina" i nacistički simboli na dečjem igralištu
12. 06. 2024. u 10:20
SRBIJA PONOVO ŽRTVA IDEOLOŠKOG LOVA NA VEŠTICE: Đurić reagovao na poruke iz BiH
11. 06. 2024. u 19:04
DODIK NIJE ŠTEDEO REČI: BiH su srušili Marfi i Rezolucija o Srebrenici u UN
11. 06. 2024. u 16:19
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)