LIVNO TESNO ZA 200 SRBA?! Stižu reakcije na grafite "Ubij Srbina" i nacistički simbol kukasti krst

Srđan Mišljenović

13. 06. 2024. u 06:15

NA dečjem igralištu u centru Livna ispisani su grafiti "Ubij Srbina" i nacistički simbol kukasti krst.

ЛИВНО ТЕСНО ЗА 200 СРБА?! Стижу реакције на графите Убиј Србина и нацистички симбол кукасти крст

Foto: Printskrin/ Jutjub/ Livno 2022

Jedan od srpskih povratnika u Livnu, koji nije želeo da ga imenujemo, kaže da je zaprepašćen ovakvim porukama koje pozivaju na ubijanje Srba i to na mestu gde se deca igraju!

Broj Srba u Livnu je inače na "nivou statističke greške", a najviše povratnika je u selima u Livanjskom polju. Povratnička populacija je mahom starija, a mladih srpskih porodica gotovo da nema. Danas tu živi manje od 200 srpskih duša, uglavnom starijih ljudi, a u livanjskoj opštini živi tek desetak srpskih mališana. Sagovornici "Novosti" kažu da su ovakvi natpisi jasna poruka Srbima da nisu dobrodošli u Federaciju BiH.

Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milorad Kojić kaže da se izlivi srbofobije dešavaju u kontinuitetu u Federaciji BiH, a poslednji slučaj je ispisivanje uvredljivih grafita u Livnu.

- Sigurno je da u Livnu, u kojem živi samo 200 srpskih povratnika, to izaziva osećaj straha - rekao je Kojić.

Kladanj primer genocida

RADANOVIĆ navodi da je srpsko stanovništvo tokom građanskog rata 1992-1995. godine ubijano u kućama, stanovima, proterivano, uništena su kompletna srpska naselja i sela.

- Kao primer genocida može se navesti opština Kladanj, u kojoj je bilo 13 većinski srpskih naselja: Jelačići, Konjevići, Kovačići, Lupoglavo, Matijevići, Mladovo, Obrćevac, Olovci, Pelemiši, Pepići, Vranovići, Vučinići, Brdijelji. Sva navedena srpska sela su opljačkana i zapaljena. Ni danas nisu obnovljena. Celokupno srpsko stanovništvo je proterano. Ko nije otišao bio je ubijen - naglašava Radanović.

On je naglasio da je neophodno da se preduzimaju mere na kažnjavanju osoba koje šire srbofobiju, jer je to sigurno jedini način prevencije budućeg ponašanja i širenja međunacionalne mržnje, a u ovom konkretnom slučaju mržnje prema srpskom narodu.

- Neophodno je procesuiranje takvih ljudi, jer se njihovim kažnjavanjem srbofobija sigurno može suzbiti - smatra Kojić.

On je poručio da je bitno da se identifikuju počinioci širenja nacionalne, rasne, etničke i verske mržnje i budu sankcionisani, te da srbofobija prestane da bude stil ponašanja.

- To je jedini način za građenje suživota. Unošenje i širenje nacionalne netrpeljivosti u BiH nije sigurno put ka pomirenju i suživotu - zaključio je Kojić.

Đorđe Radanović, predsednik Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH, kaže da je cilj aktuelne politike u Federaciji BiH uklanjanje Srba i pravoslavlja sa područja FBiH.

- Prema popisu iz 1991. godine na teritoriji današnje FBiH živelo je 542.897 Srba. Prema popisu iz 2013. godine, u FBiH je živelo 56.550 Srba. Sad, 11 godina kasnije, u FBiH živi oko 35.000 Srba - ističe Radanović i dodaje da su Srbi na nivou statističke greške u FBiH.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MIŠLJENJA SU OPREČNA: Da li zaista ovaj jezik koristi najviše poslovnih ljudi?