TURSKA MERI DVAPUT: Pobeda Erdoganovog protivnika donela bi promene
RELATIVNO blizu po rejtingu uoči sutrašnjih predsedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj, dvodecenijski šef države Redžep Tajip Erdogan (69) i njegov glavni rival Kemal Kiličdaroglu (74), po svoj prilici ukrstiće koplja i 28. maja. Analitičari procenjuju da prvi krug neće doneti pobednika, jer nijedan pretendent na najvišu državnu funkciju neće dobiti više od 50 odsto glasova.
Foto: Profimedia
Opkoljen s jedne strane visokom inflacijom, s druge humanitarnom katastrofom usled nekoliko razornih zemljotresa u februaru, Erdogan se suočava sa najtežim izborima do sada. Mediji konstatuju da će ukoliko ipak izađe kao pobednik, Turska ostati na svom sadašnjem putu relativne geopolitičke nezavisnosti. Iako je Ankara članica NATO, Erdogan je produbio trgovinske i diplomatske odnose sa Rusijom upornim odbijanjem da uvede sankcije Moskvi. Pregovori Turske o članstvu u EU, u prekidu su od 2016. godine, a lider iz Ankare ignoriše upozorenja Brisela da su njegove ustavne reforme iz 2017. ugrozile evropski put njegovoj zemlji.
Ako, međutim, pobedi Kiličdaroglu, koji u anketama vodi za pet procentnih poena, odmah će, kako je obećao, nanovo pokrenuti pregovore o članstvu u EU i uskladiti unutrašnju politiku Turske sa politikom bloka. To bi podrazumevalo poštovanje direktiva Evropskog suda za ljudska prava i oslobađanje zatvorenika, koje Erdoganova vlada smatra teroristima.
Kiličdaroglu je, takođe, obećao da će popraviti zategnute veze sa saveznicima iz NATO i da će se prihvatiti američke sankcije Moskvi. Iako je rekao da će održavati ekonomske veze sa Rusijom i biti otvoren za održavanje mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva, nedavno je obećao da "će podsetiti Rusiju da je Turska članica NATO".
Predsednik od 2014. i premijer 11 godina ranije, Erdogan je konzervativac koji je udaljio Tursku od integracije sa EU, istovremeno promovišući umerenu islamističku politiku kod kuće. Pošto je, 2016. godine, uspešno likvidirao pokušaj puča jedne frakcije turske vojske, Erdogan je naredne godine dramatično ojačao moć paketom ustavnih reformi. Aktuelni predsednik je osnivač i lider Partije pravde i razvoja (AKP), trenutno najveće frakcije u parlamentu.
Sekularista Kiličdaroglu, bivši državni službenik koji vodi Republikansku narodnu partiju (CHP), obećao je da će ukinuti ovlašćenja svoje kancelarije i vratiti Tursku u parlamentarni sistem, dok sprovodi reforme pravosuđa i ljudskih prava - koje zahteva EU.
Ince odustao, Ogan ostao
JOŠ dva kandidata bila su u trci, ali se nenadano povukao Muharem Ince, lider Domovinske stranke, frakcije koja se 2021. odvojila od Kemala Kiličdaroglua, koji bi sada mogao da dobije njegove glasove. Povlačenju je prethodilo objavljivanje navodnog snimka seksa, za koji Ince i dalje tvrdi da je lažni. Ostao je Sinan Ogan, akademik i desničarski nacionalista, koji obećava da će deportovati sirijske izbeglice i ojačati odnose sa drugim turskim državama. Po anketama, ovaj nezavisni kandidat može da očekuje nešto ispod četiri procenta glasova.
Preporučujemo
IRAN OBORIO AMERIČKI F-15?! Koliko je PVO raketa patriot preostalo? Iran napada brodove u Ormuskom moreuzu
04. 03. 2026. u 06:59 >> 16:07
IRAN OBORIO AMERIČKI F-15?! Koliko je PVO raketa patriot preostalo? Iran napada brodove u Ormuskom moreuzu
NASTAVLjAJU se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze i diplomatska predstavništva u regionu.
04. 03. 2026. u 06:59 >> 16:07
"RASPOREDIO SAM VOJSKU NA 75 LOKACIJA" Orban: Ukrajina digla u vazduh "Severni tok", to se ne sme ponoviti sa "Družbom"
MAĐARSKI premijer Viktor Orban objavio je video na mreži Iks u kojem je poručio da je mađarska vojska raspoređena na desetinama lokacija kako bi zaštitila energetsku infrastrukturu zemlje. Orban navodi da postoji pretnja od mogućih ukrajinskih sabotaža zbog tenzija oko ruskih energetskih isporuka i rata na Bliskom istoku.
04. 03. 2026. u 13:43
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)