SAMO U SRBIJI: Ove životinje ne postoje nigde drugde na planeti, a za neke je malo ko ikad čuo

DOK se Srbija najčešće pominje kao zemlja bogate istorije, manastira i netaknute prirode, malo je poznato da se na njenoj teritoriji, pored biljnih, kriju i životinjske vrste koje ne žive nigde drugde na planeti. Naučnici su tokom poslednjih decenija otkrili niz endemskih vrsta čije je jedino prirodno stanište upravo - Srbija.

САМО У СРБИЈИ: Ове животиње не постоје нигде другде на планети, а за неке је мало ко икад чуо

Foto: Tahsin Ceylan/AFP/Profimedia

Kad se govori o životinjama koje su jedinstvene za neku državu, većina ljudi pomisli na Australiju, Madagaskar ili udaljena pacifička ostrva.

Međutim, i Srbija ima svoje prirodne dragocenosti koje ne postoje van njenih granica.

Zahvaljujući planinskim masivima, dubokim kanjonima, pećinama i izolovanim staništima, na prostoru Srbije razvile su se vrste koje su tokom hiljada godina evoluirale odvojeno od srodnika iz drugih krajeva Evrope.

Škorpija s Tare koju su naučnici opisali kao novu vrstu tek 2020.

Među najzanimljivijim otkrićima nalazi se mala planinska škorpija koja živi na području Tare, a kao tipski lokaliteti navode se i područja Sokobanje i Gadžinog Hana.

Naučnici su je opisali tek pre nekoliko godina, a dosadašnja istraživanja pokazala su da se ne može pronaći van Srbije.

Iako sama reč "škorpija" kod mnogih izaziva nelagodu, reč je o sitnoj i retkoj životinji koja za naučnike predstavlja pravo blago.

Njeno postojanje pokazuje koliko je biodiverzitet Srbije bogat i koliko toga još nije u potpunosti istraženo.

Foto: ephotocorp/Avalon/Profimedia

Reč je o vrsti Euscorpius sadileki, koju su naučnici opisali 2020. godine na osnovu primeraka prikupljenih na gore spomenutim lokacijama.

Do sad nije zabeležena van Srbije, pa se smatra endemskom vrstom. Pripada rodu malih evropskih šumskih škorpija, dugačka je svega nekoliko centimetara i nije opasna za čoveka, jer njen otrov nema medicinski značaj. Za naučnike je, međutim, izuzetno važna jer svedoči o velikom i još nedovoljno istraženom biodiverzitetu Srbije.

Stanovnici pećina koje retko ko može da vidi

Među najneobičnijim endemima Srbije su i pećinske pseudoškorpije. Za razliku od pravih škorpija, one nemaju rep niti otrovnu bodlju, a žive isključivo u mračnim pećinama i jamama.

Naučnici su u Srbiji opisali više endemskih vrsta pseudoškorpija, poput Neobisium deltshevi, Neobisium stitkovense i Neobisium babinzub, koje su do sada pronađene samo u pojedinim pećinama i planinskim područjima naše zemlje.

Foto: piemags/nature/Alamy/Profimedia

Tokom miliona godina prilagodile su se životu bez svetlosti, zbog čega su izgubile pigment i imaju izuzetno razvijena čula. Zbog malobrojnih i izolovanih staništa, smatraju se jednim od najvrednijih delova prirodnog nasleđa Srbije.

Puževi koji postoje samo na nekoliko srpskih planina

Među endemima Srbije nalaze se i brojne vrste kopnenih i slatkovodnih puževa.

Među njima su i Bythinella pesterica, koja naseljava izvore Pešterske visoravni, kao i Plagigeyeria lukai, pećinski slatkovodni puž poznat samo sa ograničenog područja Srbije.

Pojedine vrste žive samo na jednoj planini, u jednom izvoru, pećini ili krečnjačkom području, zbog čega spadaju među najređe životinje u našoj zemlji.

Foto: Universal History Archive/Universal Images Group/Universal images group/Profimedia

Zbog tako malog areala, svaka promena staništa – od zagađenja do uništavanja krečnjačkih predela – može ozbiljno ugroziti njihov opstanak, pa ih biolozi smatraju među najosetljivijim endemskim vrstama Srbije.

Naučnici i dalje otkrivaju nove vrste

Najzanimljivije je to što spisak životinja koje žive samo u Srbiji verovatno još nije konačan.

Gotovo svake godine objavljuju se nova istraživanja o pećinskim insektima, sitnim zglavkarima i drugim organizmima za koje se ispostavi da naseljavaju isključivo određene delove Srbije.

Stručnjaci zato ističu da Srbija, iako površinom ne spada među velike evropske zemlje, predstavlja jedno od važnijih područja biodiverziteta na Balkanu.

U njenim planinama, pećinama i kanjonima i dalje se kriju vrste koje nauka tek treba da upozna.

(24 sedam)

BONUS VIDEO: SPOMEN-PARK U OBLIKU NATALIJINE RAMONDE: Srpski heroji iz Velikog rata dobili obeležje u Trsteniku

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

MASKOVA RAKETA DANAS UDARA U MESEC! Poznato da li će rušenje biti vidljivo sa Zemlje -očekuje se oblak lunarne prašine i krater širok 18 metara