PRONAĐEN NOVI INDOEVROPSKI JEZIK: Neverovatno otkriće u prestonici nekadašnje azijske velike sile

Новости онлине

23. 09. 2023. u 23:21

ISKOPAVANjA na arheološkom nalazištu Hatuša u Turskoj otkrila su do sada nepoznati indoevropski jezik. U ovoj nekadašnjoj prestonici Hetitskog carstva, koje je bilo jedna od velikih sila Azije, pronađen je ritualni tekst na hetitskom jeziku, a u njemu je bila skrivena recitacija na do sada nepoznatom jeziku.

ПРОНАЂЕН НОВИ ИНДОЕВРОПСКИ ЈЕЗИК: Невероватно откриће у престоници некадашње азијске велике силе

Foto: Jutjub printskrin/ The ARX Project

Novi indoevropski jezik otkriven je na lokalitetu Hatuša, koje je na Uneskovoj listi svetske baštine i nalazi se u centralnom delu današnje Turske. Hatuša je bila prestonica Hetitskog carstva, koje je bilo velika sila u zapadnoj Aziji tokom kasnog bronzanog doba (1650. do 1200. pre nove ere).

Iskopavanja na ovom lokalitetu traju više od 100 godina pod rukovodstvom Nemačkog arheološkog instituta. Na tom mestu do sada je pronađeno skoro 30.000 glinenih ploča sa klinastim pismom. Ove ploče, koje su 2001. godine uvrštene u Uneskovu svetsku dokumentarnu baštinu, pružaju bogate informacije o istoriji, društvu, ekonomiji i verskim tradicijama Hetita i njihovih suseda.

Većina tekstova napisanih klinastim pismom na ovom lokalitetu napisana je hetitskim jezikom. Ipak, ovogodišnja iskopavanja su donela iznenađenje. U kultnom ritualnom tekstu pisanom na hetitskom jeziku skrivena je recitacija na do sada nepoznatom jeziku.

Profesor Daniel Švemer, šef katedre za antičke bliskoistočne studije na Univerzitetu u Vircburgu u Nemačkoj, koji vodi istraživanje, kaže da hetitski ritualni tekst upućuje na novi idiom, jezik zemlje Kalašma. To je oblast na severozapadnoj granici Hetitskog carstva, verovatno u oblasti današnjeg Bolua ili Geredea.

Otkriće još jednog jezika na ovom lokalitetu nije sasvim neočekivano, objašnjava Danijel Švemer.

- Hetiti su imali jedinstveno interesovanje za beleženje rituala na stranim jezicima. Takvi ritualni tekstovi, koje su napisali pisari hetitskog kralja, odražavaju različite anadolske, sirijske i mesopotamske tradicije i jezičke sredine. Rituali pružaju vredne uvide u malo poznate lingvističke predele Anadolije iz kasnog bronzanog doba, gde se nije govorilo samo hetitskim jezikom. Tako tekstovi na klinastom pismu iz Hatuše uključuju odlomke na luvijskom i palaičkom, dva druga anatolsko-indoevropska jezika blisko povezana sa hetitskim, kao i na hatskom, neindoevropskom jeziku. Sada se njima može dodati i jezik Kalašme - navodi Švemer.

Tekst koji je otkriven, budući da je napisan na do sada nepoznatom jeziku, u velikoj meri je još nerazumljiv. Elizabet Riken sa Univerziteta u Marburgu, specijalista za drevne anadolske jezike, potvrdila je da ovaj idiom pripada porodici anadolsko-indoevropskih jezika.
Ona navodi da taj jezik deli više karakteristika sa luvijskim jezikom, iako je geografski bliži oblasti u kojoj se govorilo palajski, objavio je Univerzitet Vircburg.

(Sputnjik)

BONUS VIDEO: ŽIVOT U RUŽIČASTOM - Muhli trava oduševljava posetioce kineskog Liuzhoua

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)