UZ STIPENDIJE, UČENJE U KOMPANIJAMA: Šta donose izmene i dopune Zakona o dualnom obrazovanju

B.Borisavljević

27. 03. 2023. u 08:09

SVI učenici koji budu upisali neki od deficitarnih dualnih obrazovnih profila dobiće stipendiju, predviđeno je izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju, koji treba da "verifikuju" poslanici Skupštine Srbije.

УЗ СТИПЕНДИЈЕ, УЧЕЊЕ У КОМПАНИЈАМА: Шта доносе измене и допуне Закона о дуалном образовању

Foto: Vlada Srbije

Novine su i povećanje fonda praktične nastave na 60 odsto za trodišnje i 40 odsto za četvorogodišnje obrazovne profile, pojednostavljenje akreditacije, formiranje mešovitih odeljenja, vrednovanje kvaliteta učenja kroz rad, uvođenje status trening centra za škole i trening alijansi poslodavaca. Suština novih rešenja je osiguranje kvaliteta obrazovanja kroz povezivanje teorije i prakse, uz povećanje broja sati u savremenom realnom radnom okruženju.

U razgovoru za "Večernje novosti" Gabrijela Grujić, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i nacionalni okvir kvalifikacija, objašnjava da je izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju predviđena podsticajna mera u vidu stipendiranja učenika radi školovanja za deficitarna zanimanja, podrške školama i privredi u slabo razvijenim jedinicama lokalne samouprave kao i radi razvoja dualnog obrazovanja.

- Cilj je da se stipendije, pre svega, dodeljuju svim učenicima koji upisuju dualne obrazovne profile za deficitarna zanimanja, koja će se određivati za svaku školsku godinu - navodi Grujić. - Pri tome, treba praviti razliku u odnosu na učeničke stipendije koje se dodeljuju u skladu sa Zakonom o učeničkom i studentskom standardu, kod kojih se učenici rangiraju prema uspehu, ekonomsko-socijalnom statusu i pripadnosti osetljivoj društvenoj grupi. Kod stipendija za upis na dualne obrazovne profile za deficitarna zanimanja stipendiju dobijaju svi učenici koji se upišu na takav profil, bez dodatnih uslova.

Naša sagovornica ističe da se povećanjem fonda sati učenja u kompanijama opremljenih u skladu sa savremenom tehnologijom, značajno unapređuju znanja i veštine učenika, koje će im obezbediti lakše zapošljavanje i uspešnu karijeru, a kompanijama kvalifikovane i inovativne mlade ljude.

- Učenici koji budu učili kroz rad na jednom obrazovnom profilu (na primer - Tehničar za oblikovanje nameštaja i enterijera), će imati priliku da umesto jednog dana nedeljno u kompaniji, u skladu sa potrebama konkretnog poslodavca, ovaj broj povećaju i unaprede mogućnost sticanja relevantnih kompetencija - objašnjava Grujić. - Poslodavac sada podnosi zahtev za uključivanje u sistem dualnog obrazovanja uz program realizacije učenja kroz rad, što skraćuje postupak akreditacije. Novina u zakonu je i da instruktor može da bude nastavnik stručnih predmeta, ako ispunjava uslove za to, ali ne pohađa obuku i ne polaže ispit za licencu za instruktora. Kompanija ga angažuje na osnovu ugovora o dopunskom radu, uz prethodnu saglasnost direktora škole.

TRENING CENTRI

Grujić ističe da škole koje imaju odgovarajuće resurse za sticanje kompetencija učenika i odraslih u simulovanom radnom okruženju mogu da steknu status trening centra. One donose novu, razvojnu dimenziju u povezivanju obrazovanja i privrede, kako u dualnom i neformalnom obrazovanju odraslih, tako i u podizanju kapaciteta samih poslodavaca i organizaciji obuka na zahtev i u skladu sa potrebama poslodavca. Pored učenika te škole, trening centara će moći da koriste i druge škole, koje imaju dualne obrazovne profile, u slučaju da učenje kroz rad ne mogu da realizuju kod poslodavca


Grujić kaže da će, pod određenim uslovima, uz saglasnost ministra prosvete, biti moguće formiranje odeljenja spajanjem dva ili više obrazovnih profila, koji su u dualnom obrazovanju u istom trajanju, kao i od učenika upisanih po dualnom i po klasičnom modelu na isti obrazovni profil

- Recimo, kompaniji je potrebno pet Elektrotehničara informacionih tehnologija - navodi Grujić. - U tom slučaju doći će do formiranja odeljenja od učenika koji se školuju po klasičnom sistemu i pet učenika koji su školuju po dualnom modelu. Na ovaj način đaci će steći iste ishode znanja predviđene standardom kvalifikacije, ali na različite načine. Ovakvo kombinovanje odeljenja je moguće ukoliko postoji potreba i zainteresovanost privrede.

ALIJANSA POSLODAVACA

Jedna kvalifikacija može da vodi do više zanimanja, recimo Operater za izradu nameštaja obuhvata zanimanja kao što su tapetar, lakirer ,stolar - navodi Grujić. - U praksi se nekada dešava, da jedan poslodavac nema kapacitete da se ispune svi ishodi učenja. Ovim izmenama i dopunama, omogućava se da se poslodovaci udružuju u Alijansu, kako bi se na taj način ostvarili svi ishodi učenja iz standarda kvalifikacije. To će, takođe, omogućiti i da se poveća broj malih preduzeća u sistemu dualnog obrazovanja.


Osnivanje Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija znatno će doprineti unapređivanju osiguranja kvaliteta stručnog obrazovanja, bržoj tranziciji učenika iz sveta obrazovanja u svet rada, relevantnosti visokog obrazovanja kroz kreiranje dualnih studijskih programa, kao i daljem razvoju trening centara.

- Promovisanjem ovakvog modela obrazovanja, strani investitori će prepoznati Srbiju kao relevantnog partnera - ističe Grujić. - U saradnji sa drugim socijalnim parnerima, radiće se i analize tržišta rada, kako bi se kreirali novi standardi kvalifikacija za kojima postoji potreba privrede. Povezivanje Evropskog okvira kvalifikacija sa Nacionalnim okvirom kvalifikacija, omogućiće poslodavcima iz drugih zemalja da vide koja znanja, sposobnosti i veštine mogu da očekuju od ljudi iz naše zemlje.

Javna rasprava o izmenama zakona trajaće do 6. aprila, a ako poslanici Skupštine Srbije daju "zeleno svetlo", od 1. septembra će zaživeti i u školama. Izuzetak je odredba, koja se odnosi na povećanje obima časova učenja kroz rad, njena primena počinje od školske 2026/2027 godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili