SVI SMO ROBOTI PRAVILA: Anđelika Simić, uoči večerašnje premijere Handkeovog "Kaspara" u JDP

В. СТРУГАР

12. 03. 2021. u 11:51

PRVA drama nobelovca Petera Handeka izvedena u Evropi, "Kaspar", večeras će premijerno biti odigrana na sceni Jugoslovenskog dramskog, u režiji Miloša Lolića.

СВИ СМО  РОБОТИ  ПРАВИЛА: Анђелика Симић, уочи вечерашње премијере Хандкеовог Каспара у ЈДП

Foto N. Babić

Ovaj komad (1968.) doneo je piscu međunarodni ugled i vrlo brzo svrstan u jedno od najvažnijih dela posleratne nemačke književnosti.

Priča je inspirisana Kasparom Hauserom koji je odrastao u mračnoj rupi. Sa sedamnaest godina zalutao je u neki nemački grad, znajući samo jednu rečenicu. Kada je "otkriven", postao je atrakcija kao čovek odrastao bez jezika i spoljnih uticaja, "tabula raza" na kojoj su društvo i njegovi naučnici mogli da pišu nekažnjeno.

- Reč je o mladom čoveku, ostavljenom s porukom u kojoj je pisalo samo njegovo ime i prezime. Nije znao ni da govori ni da hoda. Tek kada je pronađen, počela je njegova socijalizacija. Tekst je prilično apstraktan, mogla bih da ga nazovem i dramom apsurda - objašnjava glumica Anđelika Simić.

- Uloga mi je neobična, kao i cela predstava. Iza nas je, svakako, proces za pamćenje. Ostvarila mi se i velika profesionalna želja da se sa rediteljem Milošem Lolićem sretnem na pozornici.

Foto Privatna arhiva

Kako kaže, pripremajući predstavu sa rediteljem su prošli kroz važnu fazu rada u kojoj su gledali filmove, uz sjajna Lolićeva predavanja o piscu, temi komada i mita. U sveopštim "neuslovima" imali su odlične uslove za rad, puno vremena i scenu samo za sebe.

- Pronašli smo i usvojili naš jezik predstave. U podnaslovu bi moglo da stoji i "Drama o Kasparu i ovima oko njega". Miodrag Dragičević je maestralan u ulozi Kaspara, a mi svi ostali predstavljamo taj okolni svet koji je, zapravo, odraz današnjeg vremena. U biti priče je pitanje - šta čovek izgubi kad se uključi u društvo i pristane da bude kao svi ostali, a šta dobija. Kaspar je autentičan u svojoj ljudskoj izvornosti. Ali, nakon što drugi uspeju da ga "oljude", taj izvor polako nestaje. Vidimo kako svi postajemo mali roboti društvenih pravila i načela. Priča o Kasparu je samo povod, koji pisac dalje ne razrađuje u svom komadu. Ne znamo mnogo o glavnom junaku, okruženom "šaptačima".

UMETNIČKA EKIPA

U PREDSTAVI igraju: Miodrag Dragičević (u ulozi Kaspara), Nikola Rakočević, Anđelika Simić, Sanja Marković, Petar Benčina/Radovan Vujović i Miloš Samolov. Dramaturg je Periša Perišić, scenograf Jasmina Holbus, kostimograf Maria Marković Milojev, kompozitor Nevena Glušica, a za scenski govor je bila zadužena Ljiljana Mrkić Popović.

Njihovi glasovi dolaze iz zvučnika, ali u našoj predstavi svi smo na sceni.

U matičnom teatru, Jugoslovenskom dramskom, naša sagovornica trenutno igra i u naslovima "Hotel Slobodan promet", "Selestina" i "Kralj Betajnove". Kada je o piscu komada, nobelovcu Handkeu reč, Anđelika Simić kaže:

- Kad se izgovori njegovo ime, odmah se pomisli "naš čovek". Veoma je značajno imati ga na sceni, verujem, pogotovo ovaj komad. Sve mi je u "Kasparu" pozorišno uzbudljivo, inspirativno i zanimljivo. Divan glumački izazov. Uostalom, bio je to moj prvi utisak posle pročitanog teksa. Handke ima svakako širi značaj od pozorišnog angažmana, ali je meni baš taj segment posebno uzbudljiv.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (1)

MIŠLJENJA SU OPREČNA: Da li zaista ovaj jezik koristi najviše poslovnih ljudi?