TUGA: Preminuo profesor, kritičar i eseista Đorđije Vuković
KNjIŽEVNI kritičar, esejista, istoričar književnosti, prozni pisac, univerzitetski profesor, Đorđije Vuković (rođen u Pažićima kod Danilovgrada 3. 5. 1943), preminuo je juče u Beogradu.
Foto privatna arhiva
Pripadao je onim srpskim književnicima koji su kritičkim tumačenjima znatno uticali na nov doživljaj i novo tumačenje savremene srpske književnosti. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, Filološki fakultet, grupu za jugoslovensku i opštu književnost, u Beogradu, gde je magistrirao (s temom o romanima M. Krleže) i doktorirao o sinesteziji u srpskoj poeziji. Bio je glavni urednik "Studenta" u vreme slavne 1968. godine i jedan od predvodnika studentskih demonstracija, zatim asistent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, istraživač u beogradskom Institutu za književnost i umetnost i profesor opšte književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Na početku književnog rada kritički je pratio pesnička ostvarenja tadašnjih modernih pesnika (Bore Radovića, Jovana Hristića, Brane Petrovića i drugih) i davao ubedljive i detaljne analize sadržinskih okvira, pesničkog postupka i značenja koje njihova poezija ima u kontekstu novije srpske književnosti. Glavni deo njegove aktivnosti odnosio se, u knjizi "Ogledi o srpskoj književnosti", 1985, na tumačenje onih srpskih pisaca HH veka koji su unosili značajne novine u prozni, pesnički i kritički postupak (L. Kostić, R. Petrović, A. Ilić, Lj. Jocić, J. Skerlić, Z. Mišić i drugi) i koji su time odlučno uticali na radikalne evolutivne promene srpske književnosti novijeg vremena.
Poslednje godine svoje kritičarske aktivnosti Đorđije Vuković posvetio je predavačkoj delatnosti na Filološkom fakultetu, tumačenju istorijskog romana ("Istorijski roman", 2008) i stilskoj figuri sinesteziji ("Sinestezija u poeziji", 2010), koju je posmatrao u okviru razvoja srpske poezije i u okviru pesničkog opusa poznatih srpskih pesnika ranijih i najnovijih vremena, i time suštinski formirao celovit književnoistorijski i hermeneutički uvid u najvažnije vrednosne i poetičke tačke razvoja celokupne srpske poezije. Našoj književnoj misli znatno je približio kritičku metodologiju ruskih semiotičara i novih francuskih kritičkih pravaca. U žanrovski mešovitoj proznoj knjizi, "Druga strana", 1985, narativno-esejističkim sredstvima i uz ironičnu distancu prema aktuelnoj stvarnosti razotkrivao je ambivalentnu egzistencijalnu i etičku situaciju kritički orijentisanog intelektualca našeg vremena.
Sahrana Đorđija Vukovića biće održana u subotu na Novom groblju u Beogradu.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)