POZORIŠNA KRITIKA: Kao brod u boci
DIZAJN programa za predstavu "Kao i sve slobodne djevojke" (Tara Ilić), po tekstu Tanje Šljivar i u režiji Selme Spahić je tačno definisan, kao boca, u kojoj raste cveće. Ipak, još bi preciznija odrednica bila - brod u boci, koji putuje u nigde, jer nema izlaza, ni za njih, ni za takođe nevine žrtve, njihovu nerođenu decu...
Novosti
Tanja Šljivar je, na osnovu novinskog teksta, napisala dramu, u kojoj se ispoveda sedam devojčica, od kojih je šest namerno zatrudnelo na osnovnoškolskoj ekskurziji, dok sedma, na sopstvenu žalost, nije. Trudnoće su deo njihovog tinejdžerskog eksperimenta sa svojim telom i osvajanjem lične slobode, a odnose se i na društveni sistem, koji ih, trudne, usisava u svoj hladni mehanizam, ne pitajući ih ništa. One, u predstavi, razmatraju svoju situaciju takođe otuđeno, kao kolektivno biće nekog bizarnog performansa, sastavljeno od šest majki i šest beba, a zajednički život se projektuje u budućnost, kao mogućan i bezbedan. Ništa pogrešnije. Svaka od njih živi na društvenoj margini, neka samo sa bakom, neka sa samohranom mamom, koja bi da se uda za oženjenog kolegu... Sve zajedno sanjaju neko novo Grahovo (gde je smeštena radnja), a san je utoliko tragičniji, što se izdaleka vidi da je neostvariv.
Ispovedna, pravolinijska, sva u rečima drama Tanje Šljivar bi, možda, bila zanimljiva radio-drama. Šareno scensko ruho joj je dala rediteljka, Selma Spahić, poznata (kao i Šljivar) po naklonosti za scensko tumačenje angažovanog dramskog prosedea, u psihološkom, socijalnom, ali često i u političkom smislu. Oštrica poruke naracije (bez mnogo dramatičnog, mada je Tanja Šljivar dramaturg, a na predstavi je radio i Dimitrije Kokanov) dodatno je otupljena cirkuziranjem, kojim se Spahićeva poslužila, da bi oživela Šljivarkine suvoparne, pseudodokumentarne tirade. Dve trudne d(j)evojke, bez naročite rediteljske scenske eksplikacije, igraju sarajevski glumac Ermin Bravo i Marko Grabež, ovdašnji. Bravo se, čak, skida u svetlucavi kupaći kostim, što neminovno asocira na kabaretsku formu (Boba Fosija, na primer). Groteska visi u vazduhu, jer nam rediteljka ne daje ni najmanje opravdanje za ovu dvopolnost. Sami možemo da "dokučimo", da bi se problem društvene neodgovornosti (needukacije, nebrige, neempatije) mogao proširiti na oba pola (ili sva tri?), te da nije zaključen u matericama maloletnica. Šljokice, ples, pevanje, dobra koreografija (kostim Selena Orb, koreografija Ana Dubljević), video-rad, koji ovoga puta zaista uspešno nadograđuje dramsku radnju (Staša Bukumirović), a onda i pomalo traljavo podražavan govor Bosanaca (scenski govor dr Dejan Sredojević) odvlače pažnju sa krucijalnog problema, koji je opravdano u centru ove vivisekcije društva, posmatrača, ali ne i učesnika, a naročito ne podrške osetljivim grupama (u muci odrastanja). Tek, u kombinaciji pseudodokumentarnog, a stvarno igranog (i začudnog, ako se uzme u obzir uloga Li, Marka Grabeža, lepo osmišljena, ali dramski nejasna), dobio se novi kvalitet, koji, zasigurno, tačno odslikava stvarni svet odraslih, kao odvratan, merkantilan, estradizovan, pornofilan, surov do bola, a bez anestezije, nedostojan tako stvarnog, životvornog i duboko proživljenog tinejdž fenomena, kao što je začeće iz pukog hira.
BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI
Preporučujemo
NISAM PRIMADONA, VOLIM DA RADIM: Aleksandar Denić, scenograf, za „Novosti“ (FOTO)
22. 10. 2022. u 11:00
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (0)