VEK OD ROĐENJA RADETA MARKOVIĆA: Beogradsko dramsko izložbom obeleževa godišnjicu velikog srpskog glumca
BEOGRADSKO dramsko pozorište obeležava vek od rođenja Radeta Markovića, pa će tim povodom danas biti otvorena izložba fotografija iz predstava u kojima je igrao legendarni glumac, dugogodišnji član BDP.
Rade Marković / Foto B. Đorđević
O velikom umetniku govoriće glumci kuće Milica Zarić, Srđan Timarov, Jagoš Marković i Goran Marković.
Opus Radeta Markovića od početka karijere ugrađen je u temelje posleratnog, tek osnovanog gradskog teatra - Beogradskog dramskog pozorišta. Pripada prvoj generaciji glumaca koji su zaslužni za njegovo "zlatno doba" polovinom prošlog veka. Početkom pedesetih godina, uz iskusne umetnike kakvi su bili Evka Mikulić, Bata Janićijević, Jovan Nikolić, došla je generacija upravo stasala, kao što su Milan Puzić, Milorad Volić, Predrag Tasovac, Bata Paskaljević, Ksenija Jovanović, Olga Ivanović, Tatjana Lukjanova, a pridružuju se i Vlastimir Đuza Stojiljković, Predrag Laković, Mihajlo Viktorović, Miodrag Popović Deba, Olivera Marković, Olga Stanisavljević. Među njima je bio upravo Marković. Tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka Marković je na ovoj sceni ostvario više od dvadeset uloga, uključujući i role u kultnim ostvarenjima poput "Smrti trgovačkog putnika", "Mačke na usijanom limenom krovu", "Lova na veštice", da bi 1958. za lik Nikoletine Bursaća u istoimenoj predstavi bio nagrađen Sterijinom nagradom.
Šezdesetih godina, zbog fuzije BDP-a i Pozorišta na Terazijama u Savremeno pozorište, prelazi u slobodne umetnike, ali se teatru na Krstu vraća kad god je bilo prilike. Početkom osamdesetih, kada je angažovan reditelj Paolo Mađeli, Marković je bio stalni gost i ostvario je nezaboravne uloge poput Joakima Vujića u "Joakimu" (1979), Salijerija u "Amadeusu" (1981), Mihajla Pavlovića u "Sabirnom centru".
SCENA SA IMENOM
POČETKOM milenijuma Marković je odigrao još tri premijere na sceni teatra u kom je stasao. Na Dan pozorišta 2011. godine, 20. februara, velika scena Beogradskog dramskog pozorišta ponela je njegovo ime, a od oktobra 2019. zove se "Olivera i Rade Marković" po legendarnom paru koji je obeležio "zlatni vek" Beogradskog dramskog.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)