KULT DUHA SA SEKIROM: Legendarni Zagor, iz pera dvojca Boneli-Feri, proslavio 60. stripski rođendan

M. Mirković

22. 06. 2021. u 07:11

KADA se tog 15. juna 1961. godine, na kioscima širom Italije pojavio prvi strip o Patriku Vajldingu alijas Za-Goru Te-Neju alijas Duhu sa sekirom, ili samo - Zagoru, iz pera tandema Boneli - Feri, teško da je iko mogao da pretpostavi kakav će kult izrasti oko ovog junaka, te da će taj kult biti jednako živ i posle punih šest decenija.

КУЛТ ДУХА СА СЕКИРОМ: Легендарни Загор, из пера двојца Бонели-Фери, прославио 60. стрипски рођендан

Foto Arhiva

Scenarista Serđo Boneli i crtač Galijano Feri lansirali su tada prvu priču o liku rođenom sredinom devetnaestog veka koji živi u šumi Darkvud i, uz svog sadruga Meksikanca Čika, bespogovorni je branilac pravde, potlačenih, siromašnih...

"Rađanje" Zagora nije prošlo bez zađevica unutar stvaralačkog dvojca, o čemu su više puta govorili i sam Boneli i Feri, koji je kao stvaralac vizuelnog identiteta junaka odneo pobedu u tim prvobitnim raspravama.

Ipak, "Duh sa četkicom" tj. Feri je u ovoj debati izborio samostalnost, i na grudima Zagora našao se lik crnog orla koji donekle opisuje i autorov karakter - Vakinijan-Tanka, ogromna ptica koja je u drevna vremena bila oličenje zaštite ljudskog roda i borbe na strani dobrih sila. U skladu sa bonelijevskom tradicijom, Zagor je prvo ličio na filmske glumce, ali kako su se epizode nizale, njegove crte lica su sve više ličile na lik mlađahnog mu tvorca Ferija.

Foto Arhiva

- Zagor veoma liči na mene dok sam bio mlad. Oduvek sam bio avanturističkog duha pa sam ga udahnuo i njemu - govorio je Feri, čiji je stvaralački pečat u slučaju "Zagora" toliko jak da postoji čitav "sektoliki" pokret obožavalaca (tzv. Ferijevi svedoci) koji su unapred ljuti na sve crtače Zagora - koji nisu Feri.

Legendarni Feri je svojevremeno bio gost "Veselog četvrtka", koji je na velika vrata vratio "Zagora" na našu scenu, a u Beogradu je boravio i urednik "Zagora" u kući Sergio Bonelli Editore, Moreno Buratini, koji je 2015. za "Večernje novosti" otkrio da je prvi strani crtač koji je radio na "Zagoru" bio naš Branislav Bane Kerac.

Narodi i narodnosti SFRJ upoznali su se sa Zagorom sedam godina od premijere, u baksuznom 13. broju "Zlatne serije" sa pričom "Nasilje u Darkvudu". Nešto docnije, 1976, u epizodi "DŽimi Gitara" dopao je u ruke profesoru istorije i piscu Aleksandru Đukanoviću, koji se junaku svoje mladosti odužio ispisavši, u skladu sa svim pravilima istoriografije, celu enciklopediju njemu posvećenu i naslovljenu "Zagorijana".

- Zagor Te-Nej, gospodar Darkvuda, predstavlja jednu od najznačajnih izmišljenih ličnosti na prostorima bivše Jugoslavije, za one koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Danas je već poprimio mitski karakter. U vreme kada je strip počeo da umire, poslednje decenije 20. veka, upravo je Zagor, uz Alana Forda, predstavljao svojevrsnog lučonošu, zaslužnog za to da strip preživi. I to posle devete decenije, zlatnog doba jugoslovenskog stripa - smatra Đukanović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)