HRVATSKO PROLEĆE: Početak raspada zemlje koja se zvala Jugoslavija
OTCEPLjENjE Hrvatske iz zajedničke države počelo je pune dve decenije pre raspada Jugoslavije.
Foto Ilustracija V. N.
Hrvatsko proleće ili Masovni pokret u potpunosti je ogolio nacionalističke i secesionističke aspiracije Hrvata, ali i potvrdio njihovo opredeljenje da Jugoslaviju vide samo kao voz kojim će stići do sopstvene državnosti.
Maspok je pokazao i metodologiju ovakvog nauma - spregu komunističkih lidera sa navodnim ustanovama kulture, Maticom hrvatskom pre svega, Rimokatoličkom crkvom i izuzetno ekstremnom proustaškom emigracijom. U ovim krugovima, svega koju deceniju ranije, po sličnoj matrici stvorena je i atmosfera koja će dovesti do genocida Srba u NDH.
Iako rođen u drugačijim okolnostima, Maspok je u osnovi negovao iste vrednosti, a pravdan je i sličnim argumentima o velikosrpskoj hegemoniji, izrabljivanju i zapostavljanju Hrvatske, korišćenju njenih prirodnih resursa... Poznati "prolećar" Franjo Tuđman na istoj matrici i 1991. proglasiće "ostvarenje hiljadugodišnjeg sna Hrvata o sopstvenoj državi".
Hrvatski nacionalisti su nametnuli atmosferu nepoverenja prema Jugoslaviji, i igrali su uspešno na kartu "opljačkanosti i osiromašenosti hrvatske nacije", ugroženosti hrvatskog jezika i latiničkog pisma i gušenju hrvatske reči na jugoslovenskom kulturnom prostoru.
Tito se surovo obračunao sa "maspokovcima", ali to ne umanjuje njegovu odgovornost za bujanje Hrvatskog proleća. Broz je godinama pažljivo negovao hrvatsko rukovodstvo i u tišini ih podsticao. Naravno, samo do mere u kojoj mu je to odgovaralo. U spletu unutrašnjih i spoljnih faktora, uz tiho delovanje njegovih vernih saradnika Edvarda Kardelja i Vladimira Bakarića, doneta je odluka o gušenju pokreta koji je već potpuno zaokupio Hrvatsku. To će, međutim, biti samo uvertira za sličan obračun koji će ubrzo biti viđen i u Srbiji - smenom liberala.
Hrvatski nacionalizam svakako nije ugušen u Karađorđevu 1971. godine. On je samo skinut sa javne scene, sa koje se povukao u takozvanu unutrašnju emigraciju. Njegovi glavni eksponenti u tišini nastavili su da kuju planove koji će 1991. godine početi da se ostvaruju.
Preporučujemo
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)