SUTRA OVO OBAVEZNO URADITE TIHO: Slavimo važan praznik, domaćice su na zadatku
U DANIMA posle Božića, kada se domovi još greju prazničnom toplinom, 10. januara vernici Srpske pravoslavne crkve sa posebnim poštovanjem obeležavaju spomen na Svetih dvadeset hiljada mučenika nikomidijskih. Ovaj praznik u narodu nije vezan samo za istorijsko sećanje, već i za niz tihih običaja, molitvi i verovanja koja su se prenosila s kolena na koleno, kao podsetnik na snagu vere i istrajnosti.
Foto: Shutterstok
Praznik koji se obeležava u miru i uzdržanosti
U narodnom predanju, ovaj dan se doživljava kao vreme smirenosti. Ne preporučuju se bučna veselja, teški poslovi niti svađe u kući. Smatralo se da dan treba provesti u tišini, molitvi i dobrim mislima, kako bi godina koja sledi bila ispunjena slogom i zdravljem. Stariji su govorili da se na ovaj praznik "čuva reč i srce", jer svaka izgovorena misao ima veću težinu.
Običaji koji štite dom i porodicu
U nekim krajevima postojalo je verovanje da se na dan Svetih mučenika u kući pali sveća za zaštitu doma i ukućana. Sveća se nije gasila naglo, već se puštalo da sama dogori, kao simbol strpljenja i predavanja Božjoj volji. Verovalo se da svetlost te sveće štiti porodicu od nesreće i razdora.
Takođe, domaćice su vodile računa da se kuća tog dana održi u redu, ali bez teških fizičkih poslova. Čišćenje se obavljalo tiho i s merom, jer se smatralo da prevelika užurbanost donosi nemir u dom.
Foto: Shutterstock
Narodno verovanje
Posebno mesto zauzima molitva Svetim mučenicima, za koju se verovalo da donosi snagu u trenucima iskušenja. U narodu se govorilo da se ova molitva izgovara kada je čovek na velikoj prekretnici ili kada traži istrajnost i hrabrost da izdrži teškoće.
"Mučenici Gospodnji, blažena je zemlja koja se napila vaše krvi i sveto je mesto koje je primilo vaša tela: U podvigu, đavola pobediste i Hrista sa slobodom propovedaste! Njega kao Blagoga molite da spase duše naše. Amin."
Sećanje koje je utkano u veru
Prema crkvenom predanju, stradanje Svetih dvadeset hiljada mučenika dogodilo se 302. godine u gradu Nikomidiji, za vreme vladavine rimskog cara Maksimijana Herkula. Kada su hrišćani, okupljeni na praznik Rođenja Hristovog, odbili da se odreknu svoje vere i prinesu žrtvu idolima, crkva je zapaljena, a oni su u plamenu, pevajući slavu Božju, postradali.
Poruka praznika u narodnoj svesti
U narodnom sećanju, ovaj praznik ostao je simbol istrajnosti i tihe snage. Verovalo se da se tog dana ne traži čudo, već smirenost i vera da se i najteža iskušenja mogu prebroditi. Sveti dvadeset hiljada mučenika nikomidijskih u narodu se ne doživljavaju samo kao svedoci stradanja, već kao zaštitnici onih koji trpe nepravdu, ćute, mole se i ne odustaju.
Zato se 10. januar i danas obeležava bez buke, ali sa dubokim poštovanjem – u nadi da će vera, strpljenje i dobrota uvek nadjačati strah i tamu.
(Ona.rs)
BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Andrej Popović mladi fizičar iz Kikinde
Preporučujemo
DANAS SLAVIMO SVETOG STEFANA PRVOMUČENIKA: Trećeg dana Božića morate uraditi ovo
09. 01. 2026. u 07:32
DANAS SLAVIMO ZAŠTITNICU ŽENA: Obavezno treba ispoštovati ove običaje
04. 01. 2026. u 07:21
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)