PREMINUO AKADEMIK DRAGOSLAV MARINKOVIĆ: Odlazak poznatog genetičara
SRPSKA akademija nauka i umetnosti saopštila je da je u Beogradu, u 90 godini, preminuo njen redovni član Dragoslav Marinković jedan od od naših najistaknutiji biologa i genetičara.
sanu
Polje njegovog naučnog rada obuhvatalo je evolucionu biologiju, genetiku i bioetiku. Diplomirao je 1957. godine na Odseku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu, 1960. godine, završio je magistarske studije iz oblasti ekologije i biologije ponašanja, a doktorsku disertaciju iz oblasti populacione genetike odbranio je 1965. godine. Boravio je na postdoktorskom usavršavanju na Rokfelerovom univerzitetu u Njujorku i na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu.
U zvanje asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu izabran je 1959. godine. Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1981. godine. Bio je šef Katedre za genetiku i evoluciju.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1997, a za redovnog 2003. godine. Obavljao je dužnost zamenika sekretera Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU (2002‒2006). Bio je član Odbora za biologiju SANU, Akademijskog odbora „Čovek i životna sredina", kao i Akademijskog odbora za proučavanje života i rada naučnika u Srbiji i naučnika srpskog porekla.
Njegova bogata bibliografija broji više od 200 naučnih radova. Autor je dva univerzitetska udžbenika, više priručnika za nastavu genetike, a koautor je brojnih monografija i 23 srednjoškolska udžbenika.
Kao istaknuti naučnik bio je član više stručnih udruženja i institucija, među kojima su: Društvo genetičara Srbije, Antropološko društvo Srbije, Društvo bioetičara Srbije i Američko društvo za unapređenje nauka. Obavljao je dužnost predsednika i potpredsednika Srpskog biološkog društva. Bio je član Osnivačkog saveta Evropskog društva za evoluciju sa sedištem u Cirihu i jedan od osnivača Saveza društava genetičara Jugoslavije. Takođe, bio je počasni predsednik Nacionalnog komiteta za bioetiku Uneskove komisije Republike Srbije sa sedištem u SANU.
Za svoj naučni i nastavni rad primio je brojne nagrade i priznanja među kojima se izdvajaju: Aprilska nagrada studenata Beogradskog univerziteta (1964, 1989), Orden rada sa zlatnom zvezdom (1985) i nagrada „Prof. dr Vojislav Stojanović" Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije.
Svojim naučnim i pedagoškim radom dao je veliki doprinos razvoju nauke u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i za sveukupno srpsko društvo.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RASPADA SE PARTNERSTVO SA PUTINOM: Ukrajina dobila ključnog saveznika u NATO-u
PRE otprilike deset godina, rat u Siriji pomogao je da se stvori neočekivano partnerstvo na Bliskom istoku između Turske i Rusije. Međutim, ono se sada raspada, tvrdi Njujork tajms. Naime, Turska snažno pomaže Ukrajini da stvori uporište u delu sveta gde je ruski predsednik Vladimir Putin ranije uživao značajan uticaj.
08. 06. 2026. u 09:25
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)