PREMINUO AKADEMIK DRAGOSLAV MARINKOVIĆ: Odlazak poznatog genetičara
SRPSKA akademija nauka i umetnosti saopštila je da je u Beogradu, u 90 godini, preminuo njen redovni član Dragoslav Marinković jedan od od naših najistaknutiji biologa i genetičara.
sanu
Polje njegovog naučnog rada obuhvatalo je evolucionu biologiju, genetiku i bioetiku. Diplomirao je 1957. godine na Odseku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu, 1960. godine, završio je magistarske studije iz oblasti ekologije i biologije ponašanja, a doktorsku disertaciju iz oblasti populacione genetike odbranio je 1965. godine. Boravio je na postdoktorskom usavršavanju na Rokfelerovom univerzitetu u Njujorku i na Kalifornijskom univerzitetu u Dejvisu.
U zvanje asistenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu izabran je 1959. godine. Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1981. godine. Bio je šef Katedre za genetiku i evoluciju.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1997, a za redovnog 2003. godine. Obavljao je dužnost zamenika sekretera Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU (2002‒2006). Bio je član Odbora za biologiju SANU, Akademijskog odbora „Čovek i životna sredina", kao i Akademijskog odbora za proučavanje života i rada naučnika u Srbiji i naučnika srpskog porekla.
Njegova bogata bibliografija broji više od 200 naučnih radova. Autor je dva univerzitetska udžbenika, više priručnika za nastavu genetike, a koautor je brojnih monografija i 23 srednjoškolska udžbenika.
Kao istaknuti naučnik bio je član više stručnih udruženja i institucija, među kojima su: Društvo genetičara Srbije, Antropološko društvo Srbije, Društvo bioetičara Srbije i Američko društvo za unapređenje nauka. Obavljao je dužnost predsednika i potpredsednika Srpskog biološkog društva. Bio je član Osnivačkog saveta Evropskog društva za evoluciju sa sedištem u Cirihu i jedan od osnivača Saveza društava genetičara Jugoslavije. Takođe, bio je počasni predsednik Nacionalnog komiteta za bioetiku Uneskove komisije Republike Srbije sa sedištem u SANU.
Za svoj naučni i nastavni rad primio je brojne nagrade i priznanja među kojima se izdvajaju: Aprilska nagrada studenata Beogradskog univerziteta (1964, 1989), Orden rada sa zlatnom zvezdom (1985) i nagrada „Prof. dr Vojislav Stojanović" Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije.
Svojim naučnim i pedagoškim radom dao je veliki doprinos razvoju nauke u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i za sveukupno srpsko društvo.
Preporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NAŠE KOMŠIJE OKRENULE LEĐA UKRAJINI: Veliki šamar za Zelenskog
BUGARSKI ministar odbrane, Dimitar Stojanov, izjavio je danas da ta zemlja neće više da šalje oružje Ukrajini.
09. 06. 2026. u 15:10
HRVATSKA SE OPASNO NAORUŽAVA: Stiže francusko oružje, Zagreb modernizuje i nemačke haubice
HRVATSKA će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancir" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
09. 06. 2026. u 12:21
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)