VREMEPLOV KROZ SRPSKU PROŠLOST: Beograđanin retuširanjem oživljava stare crno-bele fotografije (FOTO)

D. MATOVIĆ - M. ANTONIJEVIĆ

12. 07. 2022. u 20:00

STARE crno-bele fotografije nas vraćaju u prošlost. Likovi na njima, prekriveni sivim senkama kao da dolaze iz nekog tajnovitog sveta, različitog od onog u kome danas živimo.

ВРЕМЕПЛОВ КРОЗ СРПСКУ ПРОШЛОСТ: Београђанин ретуширањем оживљава старе црно-беле фотографије (ФОТО)

Foto: Milorad Antonijević

Gotovo deceniju profesionalni fotograf Milorad Antonijević iz Beograda "povlači" tamni veo i iz "mračne" prošlosti i vodi ih u koloritnu stvarnost.

Zahvaljujući ovom zaljubljeniku u prošla vremena, svakodnevno na društvenim mrežama osviću slike srpskih vojnika iz Prvog svetskog rata i drugih junaka naše istorije, pisaca, slikara, glumaca, "običnog sveta"... Osim toga, Antonijević je vešto "vratio boje" i na fotografije starog Beograda, Dalmacije, Boke Kotorske... Oživeo je trenutak u kom je Andriću uručena Nobelova nagrada, kao i likove vojvode Živojina Mišića, Milene Pavlović Barili, Jovana Dučića, Milana Rakića, Milunke Savić, Uroša Predića, Desanke Maksimović, Žanke Stokić, Draže Mihailovića... Otkrio je on i fotografiju žene koja je inspirisala Boru Stankovića - "Malika Eminović u Vranjskoj banji". Pronašao je i obojio sliku te ženu koja je zbog očiju "kao u košute" imala nadimak Koštana.

- Uspeo sam da spojim dve svoje ljubavi, prema fotografiji i istoriji - kaže nam Antonijević. - U početku je retuširanje starih fotografija bilo moj hobi. Mislio sam da to što radim nikog ne zanima, sve dok me prijatelj nije ubedio da ih objavim na društvenim mrežama. Sada upravo zbog njih imam mnogo pratilaca.

Nizali su se kadrovi i godine rada, i naš sagovornik kaže da su rezultati bili sve bolji. Pred nama se smenjuju kadrovi nekadašnje palate "Albanija", Jatagan male, Profesorske kolonije, Topličinog venca, potresne slike iz Jasenovca... Kolorisani snimci vraćaju nam izgled Prizrena, Dubrovnika, Knina...

"ZAHTEVNI" VOJVODA MIŠIĆ

Foto: Milorad Antonijević

OSIM "fotošopa", Antonijević koristi mnoštvo drugih alata na kompjuteru za retuširanje.

- To su programi koji pomažu da se nadomeste neke detalji, koji nedostaju - kaže on. - Znao sam da na sitnom detalju potrošim po ceo dan, samo da dorade ostanu neprimetne. Najteže mi je bilo da sredim fotografiju na kojoj je prikazan Živojin Mišić. Mnogo sam vremena proveo "doterujući" njegovu uniformu. U obradu te fotografije uložio sam, možda, najviše vremena.

- Mnogo su mi pomogli saveti kako da poboljšam fotografije kolega iz inostranstva. U vreme kada sam počeo malo ljudi se u Srbiji ovim poslom bavilo - priča Antonijević, dok nam pokazuje "obojenu" fotografiju iz dokumenta patrijarha Pavla, pre nego što je obukao monašku odeždu. - Otpočetka su me zanimale različite uniforme srpskih vojnika, a to je najzahtevniji posao. Za portrete mi je potrebno nekoliko sati. Ako je na fotografiji više ljudi treba mi mnogo više vremena. Noći i noći sam probdeo trudeći se da verno u bojama prikažem naše vojnike na Krfu. Umore se oči, ruka boli, ali ne odustajem, dok ne završim.

Antonijević nam otkriva tajne svog zanata. Retuširanje fotografija ne sme da bude puki niz pretpostavki, zato se trudi da pronikne u vreme kada su fotografije nastale. U boje koje su tada vladale ambijentom na snimku.

Foto: Milorad Antonijević

Sin i otac u rovu na Solunskom frontu

- Fotografije s početka 20. veka ne smeju da budu šljaštećih boja, već da deluju prirodno - kaže on. - Konsultujem se sa prijateljima kada radim fotografije na kojima je srpska vojska. Mora da se misli o svakom detalju, da se ne potkrade greška. Kod crno-belih portreta mi je najteže da odredim boju očiju. Odmah uočim da li su svetlije ili tamnije, a onda je do mene da li će biti zelene ili plave. Kada mi neko pošalje privatne fotografiju, pitam ga za boju kose, tena, očiju.

Foto: Milorad Antonijević

Beograd između dva svetska rata

Na starim fotografijama najpre blede detalji. Antonijević koristi sve moguće dostupne izvore da bi se opredelio. Tako otkriva priče koje obavezno "ispisuje" uz fotografije na internetu.

- Nedavno sam pronašao sliku čoveka za kojeg se ispostavilo da je bio jedan od 1.300 kaplara. Priča o njemu, pre toga, nije bila ispričana - kaže Antonijević. - Zovu me ljudi sa svih kontinenata. Mislio sam da je greška kada mi se na displeju oslikao pozivni broj jedne azijske zemlje. Zvao me je čovek koji je devedesetih izbegao iz Peći i rekao mi da su mu jedine uspomene na oca i majku bukvalno zapaljene fotografije. Potrudio sam se, koliko sam mogao, da ih sredim. Beskrajno mi je zahvalan.

Foto: Milorad Antonijević

Milunka Savić

Antonijevićeve retuširane fotografije nisu samo na "Fejsbuku", "Instagramu" i "Tviteru". Nalaze se one i u četiri knjige o Prvom svetskom ratu, na koricama drugih knjiga, izložbama.

- Otac Petar mi je poslao album sa fotografijama manastira Visoki Dečani iz 1902. godine, koje je snimio jedan monah iz Hilandara. To je sjajan album, turska vojska je u to vreme čuvala manastir. Sredio sam fotografije i ideja je da se napravi izložba na Kalemegdanu - kaže Anronijević. - Ovo što radim je mali vremeplov u prošlost. Želim da vreme koje je ostalo iza nas približim mladima, da imaju priliku da pogledaju kako je to nekad izgledalo.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

DRAGULJ SA OBALE DRINE: Mali Zvornik nudi posetiocima svestranu turističku ponudu