SRBIJA VRATILA IMOVINU NAFTNIH MAGNATA: Agencija za restituciju "obeštetila" familiju Majer-Marić, iz koje je prva žrtva holokausta u NDH

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

06. 05. 2022. u 11:00

AGENCIJA za restituciju vratila je deo zgrade koji nije privatizovan (dva lokala) u Beogradskoj ulici, u centru glavnog grada, Jevrejskoj opštini Beograd (JOB). Stambena zgrada je pre rata pripadala jednoj od najbogatijih jugoslovenskih porodica Majer-Marić, a priča dobija na značaju ako znamo da je Artur Marić, zagrebački Jevrejin, prva žrtva Holokausta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

СРБИЈА ВРАТИЛА ИМОВИНУ НАФТНИХ МАГНАТА: Агенција за реституцију обештетила фамилију Мајер-Марић, из које је прва жртва холокауста у НДХ

Zgrada sa lokalima u Beogradskoj 48 / Foto Z. Jovanović

Za razliku od Zagreba, koji preživelim članovima ove porodice u Hrvatskoj nije vratio skoro ništa, Srbija je svoj moralni dug izmirila.

Kada je uspostavljena nova ustaška tvorevina, shvativši šta se dešava, Marić je pokušao da pobegne, a ubio ga je njegov lični vozač, kome je besplatno školovao sina u Parizu.

Prema rečima Poline Babić iz Agencije za restituciju, formalni suvlasnici zgrade u Beogradskoj ulici bili su Mira Marić, Arturova kćerka, i Franjo Kajser, zagrebački Jevrejin.

- Pošto smo utvrdili da nije podnet zahtev za vraćanje imovine u redovnom postupku, ispunjen je uslov da bude vraćena po Zakonu o vraćanju imovine žrtvama Holokausta koje nemaju žive naslednike. Zakon, ipak, daje mogućnost da se, ukoliko se naknadno pojave preživeli naslednici imovine koja je pravnosnažno vraćena jevrejskoj opštini, oni obrate sa zahtevom za prenos prava svojine - kaže Babić.

Braća Milan i Artur Marić potiču iz bečke jevrejske porodice Majer, koja se u 19. veku doselila u Zagreb. Prvo je stariji Milan pre, a zatim i Artur posle Prvog svetskog rata promenio prezime u Marić. Ova porodica industrijalaca najveće bogatstvo zaradila je na nafti, a poslovali su sa britanskim "Šelom". Planirali su da podignu rafineriju na Savi, kraj Beograda, i čak su kupili i zemljište, ali zbog mogućeg zagađenja nisu dobili dozvolu. Zato su kupili novu parcelu i 1927. izgradili rafineriju kraj Siska, od koje će iznići kasnija INA. Bila je to najveća rafinerija na području Kraljevine Jugoslavije.

Milan i Artur bili su i suosnivači preduzeća Anglo-jugoslavensko petrolejsko društvo i na njegovom čelu do 1935. Bili su vlasnici i hemijske industrije "Zorka" u Subotici, Grafičko-štamparskog zavoda "Minerva", trgovačkog lanca "Hinko Majer i drug", Fabrike hemijskih proizvoda, "Isis" - fabrike preteče današnje "Plive"...

 

Zgrada sa lokalima u Beogradskoj 48 / Foto Z. Jovanović

Milan Marić se zatekao u Beogradu tokom martovskih demonstracija 1941. i odmah procenio da će Nemci napasti Jugoslaviju. Odlučio je da se ne vrati u Zagreb, pa je otišao u Ankaru, kao dotadašnji turski konzul. U emigraciji je i umro 1945.

Artur, koji je inače bio albanski konzul, pre rata živeo je na Tuškancu, u vili u kojoj je danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU. Njegova supruga Zora završila je u Aušvicu, a kći Blanka ostala je u Zagrebu. Druga ćerka Mira (na koju se vodila zgrada u Beogradu) pobegla je u Italiju. Marićima je kao Jervejima, na osnovu rasnih zakona, i u Srbiji i u Hrvatskoj podržavljena sva imovina bez naknade 1942. Zgrada u Beogradskoj ulici nacionalizovana je ponovo 1961, na osnovu Zakona iz 1958.

U Arturovoj raskošno uređenoj vili u današnjoj Kovačićevoj ulici u Zagrebu stanovao je ministar u vladi NDH Mile Budak, a posle 1945. predsednik Prezidijuma Sabora NRH Vladimir Nazor, pa je kuća prozvana "Nazorova vila".

PRAVOBRANILAC OSPORAVA REŠENjE

DRŽAVNO pravobranilaštvo žalilo se na rešenje Agencije za restituciju, jer navodno nisu dostavili dokaze da je suvlasnik Franjo Kajser bio Jevrejin. U Agenciji kažu da su dokaze dostavili, kao i da je Kajser preživeo Drugi svetski rat i preminuo 1973, a sahranjen je na jevrejskom groblju u Zagrebu. Konačnu odluku doneće Ministarstvo finansija.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

NESVAKIDAŠNJE ISKUSTVO JEDNOG DOSTAVLJAČA: Ne znam da li da bacim one kese i klisnem niz stepenice, ili da stoički sačekam...