BORCI ZA NAŠ JEZIK NE ODUSTAJU: Društvo za srpski i književnost nakon što je Ministarstvo prosvete odbilo predlog

Љ. БЕГЕНИШИЋ

14. 03. 2022. u 09:21

DRUŠTVO za srpski jezik i književnost neće odustati od inicijative da predmet srpski jezik i književnost dobije natpredmetni status u školama.

БОРЦИ ЗА НАШ ЈЕЗИК НЕ ОДУСТАЈУ: Друштво за српски и књижевност након што је Министарство просвете одбило предлог

Foto Shutterstock

Kontinuirano ćemo iznositi taj zahtev, jer to dugujemo i kolegama koje su podržale ovu inicijativu. U odgovoru koje nam je Ministarstvo poslalo vidimo nadu da će naša inicijativa biti prihvaćena, ali kakva god odluka bude doneta, očekujemo da se iza nje stane imenom i prezimenom.

Ovo je za "Novosti" rekao prof. dr Slavko Petaković, zamenik predsednika Društva za srpski jezik i književnost, nakon odgovora Ministarstva prosvete na inicijativu koju je ovom resoru podnelo Društvo, a u kojoj se traži da predmet srpski jezik i književnost dobije natpredmetni status.

Inače, Ministarstvo je u odgovoru Društvu navelo da je od Nacionalnog prosvetnog saveta, Zavoda za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja zatražilo mišljenje i predlog kako da se poboljša aktuelni status predmeta srpski jezik i književnost.

Profesor Petaković ističe da treba sačekati odgovor nadležnih prosvetnih institucija i formiranje novog skupštinskog saziva jer ideja da ovaj predmet dobije natpredmetni status podrazumeva i izmene prosvetnih zakona. Prof. Petaković se nada pozitivnom odgovoru, ali ističe da se svaka odluka mora obrazložiti.

Ministarstvo je u svom odgovoru iznelo mišljenje da samo povećanje nedeljnog fonda časova srpskog jezika i književnosti neće značiti automatski i kvalitetniju nastavu, niti će omogućiti bolje rezultate u funkcionalnom opismenjavanju učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju.

U ovom resoru naglašavaju da je nastavnik taj koji ima ključnu ulogu u ostvarivanju kvalitetnog obrazovanja.

- Planovi i programi nastave i učenja jesu važni, ali u ostvarivanju njihovih željenih dometa, odnosno planiranih ishoda presudnu ulogu ima nastavnik na svim nivoima obrazovanja - ističu u Ministarstvu. - Zbog toga smatramo da je ključni izazov da se uspostavi uspešniji sistem razvoja nastavnog kadra.

Broj časova maternjeg jezika na nedeljnom nivou u Srbiji je manji nego u mnogim državama u Evropi. U Francuskoj Akademija nauka ne dozvoljava da broj časova francuskog jezika bude manji od devet. U Rusiji ruski jezik ima natpredmetni status, što omogućava da đaci imaju ruski jezik i deset časova nedeljno.

NAJLEPŠA REČ SRPSKOG JEZIKA

U okviru manifestacije "Mart, mesec srpskog jezika", koju organizuje Društvo za srpski jezik i književnost Srbije u saradnji sa Katedrom za srpski jezik Filološkog fakulteta, biće organizovan i izbor za najlepšu reč srpskog jezika. Učenici će slati reči koje smatraju neobičnim, lepim ili njima važnim, a koja je reč "pobedila", znaće se oko 20. marta. Takođe, asistenti i docenti Filološkog fakulteta držaće predavanja za širu publiku na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

KARLEUŠA OTKRILA CECI ISTINU O SNAJI: Nije ostala ravnodušna na reči o Veljku i Bogdani