FELJTON - U ENGLESKOJ I AMERICI NESTALO EVROPSKO ZLATO: U toku je slom svetskog poretka, ukrajinski rat je simbol njegovog početka

Siniša Ljepojević

20. 10. 2022. u 18:00

EVROPSKA unija i Evropa više uopšte nisu važne i kao američki vazali neće ni učestvovati u već započetom uspostavljanju novih odnosa u svetu. Partneri u tom stvaranju su Amerika, Rusija, Kina i Indija a za stolom će se naći i Iran, Brazil i, verovatno, Turska.

ФЕЉТОН - У ЕНГЛЕСКОЈ И АМЕРИЦИ  НЕСТАЛО ЕВРОПСКО ЗЛАТО: У току је слом светског поретка, украјински рат је симбол његовог почетка

Zgrada Američkih federalnih rezervi, Foto "Vikipedija"

U toku je slom svetskog poretka, ukrajinski rat je simbol njegovog početka, a EU je bila simbol tog slomljenog poretka. Kako je rekao nemački predsednik Frank Valter Štajnmajer, „sve se ruši brže nego što se mislilo".

A ministar odbrane Slovačke, Jaroslav Nađ tvrdi da se „Ukrajina bori za našu (evropsku) budućnost".  I zato je, kaže, Slovačka poklonila Ukrajini stare sovjetske raketne sisteme S-300. Zauzvrat, Amerika je Slovačkoj obećala raketni sistem "patriot".

Rusija je objavila da je slovački poklon S-300, odmah po isporuci, uništen u Ukrajini.

Zanimljiva simbolika „evropske budućnosti". Češka ministarka odbrane Jana Černohova objavila je 10. aprila 2022. da će tražiti od Amerike da i u Češkoj razmesti američke vojnike. Praktično, da okupira zemlju.

EU je „konglomerat vazala" Amerike. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čak je donela odluku da Amerikancima stavi na raspolaganje lične podatke građana zemalja EU.

ZEMLjE EU u svom vazalstvu šalju oružje u Ukrajinu. To znači da je Evropska unija u ratu sa Rusijom. Ali, šta o tome misle građani EU? Lideri evropske integracije decenijama tvrde da je integracija sačuvala mir u Evropi, a sada je postala ratni huškač i neposredan učesnik u ukrajinskom ratu.

EU je, kako je saopšteno, „dozvolila" vlastima Ukrajine da podele oružje običnim građanima, što je kardinalna greška. Naoružavanjem građana, EU ih je pretvorila u učesnike oružanog sukoba, samim tim i u potencijalne ratne ciljeve, a oni su ipak - civili. Ali, ti ljudi nisu ni pod čijom komandom i oružje mahom koriste za lične osvete, kriminalne radnje i, generalno, nasilje. Mnogo je takvih situacija širom sveta, sa tragičnim ishodima. Na primer, kada su Francuzi u Tavagri, u Libiji, naoružali lokalno stanovništvo, ono je od 11. do 13. avgusta 2011. ubilo oko trideset hiljada tamnoputih Afrikanaca.

U stvari, do samoubistva je došlo odavno ali je ono tek sada postalo očigledno. Šta o tome misle narodi Evrope, to je, naravno, nešto sasvim drugo.  Nije reč o Evropskoj komisiji, njenim regulacijama koje opterećuju ekonomije zemalja, ili EU institucijama, nego o procesu samoubistva civilizacije koju zovemo Evropa. Istovremeno, Evropa i njeni lideri okreću glavu i prave se da to funkcioniše, da je sve normalno, što simbolizuje duboku humanističku krizu Starog kontinenta.

RAT U UKRAJINI otvorio je još jedan ozbiljan problem među zapadnim saveznicima, a to je sudbina državnih zlatnih rezervi koje su zapadne zemlje deponovale u Engleskoj banci i američkim Federalnim rezervama. U posebnom problemu je Velika Britanija.

Dok i dalje neguje svoj nepostojeći značaj, na primer u Ukrajini i Bosni i Hercegovini, ona je suočena sa veoma ozbiljnim problemom koji u javnosti uopšte nije prisutan. Reč je o zlatu koje su mnoge države, pre svega članice NATO-a, deponovale u Engleskoj banci.

Kako stvari stoje, pojavilo se dovoljno sumnji da tog zlata više nema. Postoje papiri i "evidencija" da je zlato u Engleskoj banci ali da li ono i stvarno, fizički postoji - to više nije izvesno.  Zlata, u stvari, odavno nema jer ga je Velika Britanija koristila kao kolateral za državne kredite a neke je i sama prodala. Uzgred, to je bio i razlog što je Velika Britanija pre nekoliko godina, a pod izgovorom gušenja demokratije u toj zemlji, zaplenila zlatne rezerve Venecuele, koje su bile deponovane u Londonu. U istom, „zlatnom" problemu nalazi se i Amerika.

Ni Velika Britanija, a ni Amerika, neće moći da tim zemljama vrate zlato jer ga, po svemu sudeći, nema, potrošeno je. To je suštinski problem a Ukrajina je, u osnovi, samo uzaludna kupovina vremena. Problem deponovanog zlata je, takođe, jedan od razloga što finansijski pregovori između Velike Britanije i EU još nisu završeni, tačnije svi dosadašnji su propali i problem je ostao otvoren. Međutim i Rusija je odlučila da naftu, gas i druge proizvode i sirovine Evropi prodaje ili za rublje ili za zlato.

U TAKVOM ambijentu novog finansijskog sistema mnoge zemlje su prinuđene da od Velike Britanije i Amerike traže da im vrate njihovo deponovano državno zlato. Na Ostrvu su još od 1945. godine evropske zemlje, sada članice NATO-a i EU, deponovale svoje zlatne rezerve i sada ih traže nazad.

Ali, prema tvrdnjama većine bankarskih stručnjaka, tog zlata u depoima Engleske banke nema. To, međutim, može da dovede do istorijskih problema i do neke vrste internog „zlatnog rata", ne samo u EU nego i u okviru NATO-a.

Engleska banka ima dva izbora: ili da odlaže povratak zlata njegovim vlasnicima ili da im zlato nikada ne vrati jer ono ne postoji. Ili je kolateral, ili prodato, ili pak ubačeno na finansijsko tržište u razne derivate, kao „papirno zlato" To se u derivatima koristi u odnosu 100 : 1. Niko do sada nije imao prilike da vidi zlato u trezorima Engleske banke niti je ono zavedeno u njenim knjigama.

Neprijateljstva i problemi otpočeće onda kada te zemlje zvanično krenu u povraćaj svog zlata, a pre toga ispostave zahteve za angažovanje nezavisnog revizora koji bi trebalo da utvrdi realno stanje. London će odugovlačiti taj proces, što će samo pogoršati situaciju. Ili popisa neće biti a ako zemlje budu tražile da barem vide svoje zlato Velika Britanija će im verovatno pokazati zlato Rusije, zaplenjeno u sankcijama. Nemačka je već zatražila da joj Velika Britanija vrati jedan deo zlata i morala je da čeka pet godina. Kada je zlato nedavno vraćeno ispostavilo se da poluge nisu one koje su originalno deponovane. Berlin je povraćaj zatražio i od američkih Federalnih rezervi ali u tom naumu nije uspeo.

KADA  jednog časa problem bukne, Amerika će, naravno, biti na strani Velike Britanije jer je i sama u sličnoj situaciji. U Federalnim rezervama tog zlata ili nema ili ono kojeg ima nije ono što je originalno bilo deponovano.

Problem tuđeg zlata mogao bi da bude i jedan od razloga zašto je britanska elita podržala izlazak iz EU i potom se, kao nikada do sada, bacila u zagrljaj Amerike. Velika Britanija će odugovlači pa će tražiti i da se utvrdi čije je to zlato, pošto je Evropska unija, kao neka vrsta superdržave, novi pravni subjekt. Biće to dugačak sudski proces iako se još ne zna koji bi sud mogao da bude nadležan za ovo pitanje.

Na udaru će ponovo biti EU, suočena sa novim poniženjima, i to bi čak mogao da bude i jedan od razloga, cele američko-britanske avanture u Ukrajini i britanske  agresivnosti.

Ali, veoma je moguće da problem potrošenog zlata bude završni udarac i zapadnom savezništvu i NATO.

NOVI PROCES NA VIDIKU

SANKCIJE prema Rusiji i njihovo postepeno uvođenje i Kini, kao i zaplena ruskih zlatnih i deviznih rezervi u inostranstvu, označile su kraj dosadašnjeg globalnog finansijskog sistema. Sada, kada se veliki deo svetske trgovine, zbog politike sankcija, vraća zlatnoj podlozi i kada zlato ponovo postaje jedini stvarni novac, većina zemalja želi da svoje zlatne rezerve, deponovane uglavnom u Londonu i Americi, vrati kući, u svoje trezore. Taj proces je već otpočeo.

SUTRA: EVROPSKE ZEMLjE SPREMAJU SE ZA RAT

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!