"NE PREPOZNAJEM LICA BLISKIH OSOBA": Prozopagnozija, retko stanje od kog pati i Bred Pit

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

11. 08. 2025. u 22:22

OKO dva odsto ljudi ima prozopagnoziju, poznatu i kao "slepilo za lica" - neurološki poremećaj koji onemogućava prepoznavanje ljudi po njihovom licu, a ponekad otežava i prepoznavanje sopstvenog odraza u ogledalu.

НЕ ПРЕПОЗНАЈЕМ ЛИЦА БЛИСКИХ ОСОБА: Прозопагнозија, ретко стање од ког пати и Бред Пит

Profimedia

Od ovog stanja pati i glumac Bred Pit, koji je u više navrata istakao koliko mu otežava svakodnevne susrete i komunikaciju sa ljudima.

Oni koji pate og prozopagnozije najčešće imaju poteškoća u praćenju likova u filmovima i serijama, jer ne mogu da zapamte ko je ko, a prilikom upoznavanja ljudi oslanjaju se na druge karakteristike, poput njihove frizure, glasa ili odeće. Ovo stanje može biti blažeg ili težeg oblika: Neko možda ne razlikuje nepoznata lica i svi mu deluju "isto", dok drugi ne mogu da prepoznaju čak ni najbliže članove porodice.

Ovo stanje nije povezano sa opštom inteligencijom ili pamćenjem, ali ponekad se javljaju i drugi simptomi, kao što su poteškoće sa orijentacijom ili u razlikovanju boja.

Postoje i primeri poznatih ličnosti - kao što je Bred Pit - koje se suočavaju sa ovim poremećajem, što pomaže u podizanju svesti o problemu.

-Do sada sam u poznao toliko ljudi - pa sam onda morao iznova da ih "upoznajem". Toliko ljudi me ne voli jer misli da ih ne poštujem kada im se ne javim, ali ih zapravo samo ne prepoznajem, rekao je glumac za jedan intervju u kome je objašnjavao da veruje da pati od ovog stanja.

Prozopagnozija je poznata još od 19. veka, a posebno je izdvojena kao problem 1947. godine kada je nemački neurolog proučavao povrede kod ratnih veterana. Jedan od njih nije mogao mentalno da sastavi crte lica u celinu, dok drugi nije prepoznavao izraze lica. Iako je u medicinskoj literaturi registrovano samo oko 100 slučajeva, procenjuje se da ovaj poremećaj ima čak oko 2,5 odsto svetske populacije, što znači da je prisutan kod jedne od pedeset osoba, prenosi "RBK Trend".

Postoje dve glavne vrste prozopagnozije: kongenitalna i stečena.

Kongenitalna, ili razvojna prozopagnozija, nasledna je i nije posledica povrede mozga. Jedna od teorija govori o defektu u dominantnom genu koji još nije u potpunosti proučen, te ako jedan od roditelja ima ovaj poremećaj, deca imaju 50 odsto šanse da ga naslede.

Stečena prozopagnozija se javlja kao posledica oštećenja mozga, na primer posle moždanog udara, traumatske povrede, operacija ili drugih neuroloških bolesti kao što su Parkinsonova ili Alchajmerova bolest. Povreda određenih delova mozga dovodi do problema sa percepcijom lica i pamćenjem njihovih oblika.

 

PRVI ZNACI STANjA U DETINjSTVU I KASNIJI IZAZOVI

Kao što se može očekivati, problemi u prepoznavanju lica dovode i do raznih izazova u svakodnevnom životu, jer oboleli često osećaju zbunjenost u društvenim situacijama.

U detinjstvu se mogu uočiti znaci kao što su teškoće u sticanju novih prijatelja, dete se ne plaši od nepoznatih ljudi, ali ima strah od razdvajanja od roditelja zbog nemogućnosti prepoznavanja drugih, izrazito bolje se snalazi u poznatom okruženju... Odrasli oboleli mogu se osećati socijalno izolovanim, mogu izbegavati kontakt sa ljudima i pokazivati rezervisanost.

Dijagnoza prozopagnozije zahteva neurološko i psihološko ispitivanje, uključujući snimanje mozga i testove prepoznavanja lica. Uprkos nedostatku lekova ili direktne terapije, oboleli razvijaju lične strategije da bi umanjili poteškoće, te se oslanjaju na karakteristike kao što su glas, način hoda, odeća, tetovaže ili slična prepoznatljiva obeležja drugih ljudi, a stručnjaci savetuju i korišćenje pomagala kao što su beleške i fotografije.

Oboleli mogu da koriste brojne tehnike, od postavljanja pitanja prilikom upoznavanja, preko obraćanja pažnje na specifične detalje nečijeg lica, pa i do šaljivog prihvatanja sopstvenih grešaka u prepoznavanju drugih. Podrška i razumevanje od okoline su važni za lakše snalaženje sa ovim izazovima, s obzirom da se prozopagnozija još uvek nedovoljno prepoznaje i razume.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - Helikopteri Ka-32 i Super puma u akciji gašenja požara u Kamenoj gori

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

Vaseljenski patrijarh Vartolomej I i predsednik kompanije Tasyapı Emrulah Turanli: Vizija koja povezuje Istanbul i Srbiju