BOKA NA UDARU: Zaliv ugrožavaju i menjaju i vreme i ljudi
Ekosistem Bokokotorskog zaliva sve je ugroženiji zbog negativnih uticaja visoke temperature mora, porasta njegovog nivoa, zagušenja čvrstim otpadom, sidrenja kruzera koji „preoravaju“ morsko dno.
Foto: RTHN
Ovo je rezultat istraživanja koja su letos obavili stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore. Naučni savetnik u laboratoriji za bentos i zaštitu mora Slavica Petović objašnjava da je temperatura jedan od glavnih faktora, a posledica globalnog zagrevanja je stvarnje novog ambijenta, menjanje hemijsko – fizičkih faktora sredine i dolazak novih vrsta.
- One u ovom našem okruženju nađu povoljne uslove, nastave da rastu i da se razmnožavaju, a samim tim mogu da ugroze autohtone vrste jer se sa njima bore za hranu i prostor u moru.
Pod uticajem klimatskih promena može da dođe i do porasta nivoa mora.
- Tada su ugrožene zajednice u plitkom, priobalnom delu i kontakt zona izeđu mora i kopna. More ulazi u kopno i dolazi do zaslanjivanja kopnenog dela. Neprilagođeni kopneni organizmi se povlače, ili će biti istrebljeni - kaže Petović.
Rast nivoa mora dovešće i do poplava i erozija obale čime su pogođena niža područja poput ušća reke Sutorine u hercegnovskom delu zaliva, područje Morinja u kotorsko- risanskom i Solila u tivatskom zalivskom delu.
Nije pošteđeno ni morsko dno. Oštećenja su izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra, navodi Petović.
Foto: RTHN
- Na području zaliva postoje izuzetno vredna staništa koja su zaštićena, zajednice morskih korala posebno na području Dražin vrta, Sopota i na još nekim lokalitetima. Njih uglavnom grade korali koji su uzdignuti i takve vrste kad se spušta sidro budu mehanički oštećene, polomljene. U zalivu postoje lokacije gde su zastupljene morske cvetnice, posejdonija, okeanika.. To su staništa visoko vredna, kvalitetna i zaštićena. Spuštanje sidra koje “ore” kao kroz neku livadu uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina - objasnila je Petović.
Velika količina padavina dovodi do nekontrolisanog priliva slatke vode u more. Ona donosi hranljive materije koje podstiču bujanje fitoplanktona i organizama koji imaju sposobnost produkcije organskih materija. Njihovo preterano množenje prouzrokuje povećanu potrošnju kiseonika čime su posebno ugroženi organizmi na morskom dnu.
Negativan je i uticaj ljudskog faktora jer u zalivu „raste“ ogromna količina čvrstog otpada, automobilskih guma, kućnih aparata, plastike, ponegde su već „nikle“ prave podmorske deponije. Takve lokacije su Dražin vrt i Sopot, Stoliv i Markov rt ali i hercegnovski deo zaliva. Prva preventivna mera bila bi da se na kopnu reši odlaganje čvrstog otpada, pa će manja količina dospevati u more, savetuje Petović.
Boka je poluzatvoren zaliv, nema mogućnost brzog i čestog menjanja vode, upozorava Petović, a sve ove promene mogu bitno da promene jedinstvenu biološku raznolikost i održivost zalivskog sveta. Za sada je rešenje pratiti sve promene i dosledno primenjivati mere zaštite i očuvanja jednog od zvanično najlepših zaliva na svetu.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
SNIMLjEN U VUKOVARU: Vozaču iz Borova 2. NAJVEĆA KAZNA u istoriji Hrvatske - evo šta je zgrešio
PREMA svemu sudeći, hrvatska policija u poslednje vreme izriče sve veće novčane kazne za počinjene saobraćajne prekršaje.
20. 07. 2026. u 19:45
Komentari (0)