DOGODINE MINIMALAC 450 EVRA: Ministar finansija sve iznanadio najavom da će najmanja zarada 2022. biti znatno veća
MINIMALNA zarada naredne godine biće 450 evra, a plate u javnom sektoru biće veće za 17 odsto. Sa tim povećanjem primanja, mi ćemo do kraja 2022. doći do prosečne zarade od 700 evra.
Milojko Spajić / Foto Vlada CG
Ova izjava ministra finansija Milojka Spajića izazvala je nevericu među zaposlenima, ali i negodavanje poslodavaca, koji su već nezadovoljni najavljenim povećanjem minimalca koje stupa na snagu sutra. Minimalna zarada, zvanično od 1. oktobra biće povećana sa 222 na 250 evra. U međuvremenu sindikati su inicirali da se uveća na 315 evra.
- Neophodno je da minimalna zarada bude 60 odsto prosečne u Crnoj Gori ili više od 300 evra. Mi očekujemo da se to desi već na početku naredne godine - istakla je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.
Čim je utvrđeno da se minimalac uveća na 250 evra, poslodavci su odmah proračunali da se njihova izdvajanja po tom osnovu povećavaju za 46 evra od 1. oktobra. Svesni su da su zarade generalno niske u Crnoj Gori, ali, kako konstatuju, privreda je već godinama u problemima i pre korone.
- Minimalnu zaradu treba posmatrati kao zaštitnu kategoriju, gde vam država svojim autoritetom garantuje da za svoj mesečni učinak ne možete primiti manje od utvrđenog minimalca. Naša minimalna zarada jeste najniža u regionu, ali smo jedina zemlja u regionu koja nema neoprezivi deo zarade, a pri tom najveće doprinose na plate. Iz toga se vidi koliko su rasterećeniji poslodavci u državama regiona u odnosu na nas koji poslujemo u Crnoj Gori - istakao je Filip Lazović, pravni savetnik za socijalni dijalog u Uniji poslodavaca.
Prema njegovim rečima, nije sporno što od sutra Crna Gora ima veći minimalac, ali je poslodavcima sporno što je povećanje dogovoreno mimo socijalnih partnera na predlog parlamentaraca.
- Minimalna zarada je specifična kategorija radnog prava i kao takva mora biti utvrđena na nivou socijalnog dijaloga. Dakle, svaka čast poslanicima, ali ovakve odluke donose se isključivo na nivou vlade, poslodavaca i dva reprezentativna sindikata - poručio je Lazović. Dobili smo uveravanja da će biti smanjeni porezi i doprinosi, da će biti uveden neoporezivi deo zarade i uveren sam da će se to već desiti početkom 2022. Prvi put nakon deset godina poslodavci će imati neoporezivi deo zarade. Videćemo koji će deo podlegati porezu na dohodak fizičkih lica, ali očekujemo da neće biti manja od 100 evra.
PODSTICAJIMA DO ZAPOŠLjAVANjA
Predrag Drecun, ekonomski analitičar, smatra da bi uslov za smanjenje poreske osnovice bio u suzbijanju sive ekonomije.
- Ja sam predlagao da se smanje porezi i doprinosi, a da minimalna zarada bude oko 500 evra. Rezultat bi bio da se smanji udeo neformalne ekonomije u oblasti radno-pravnih odnosa. Ovde je jako bitno da se u celom procesu shvati uloga poslodavca jer oni stvaraju vrednost i zato im treba dati šansu, stvarati takve uslove za finansijske podsticaje, pa da oni realizuju ideju i zapošljavaju nove radnike - prokomentarisao je Drecun.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)