POD LOVĆENOM ZA 8 VEKOVA 56 VLADIKA: Jovan Markuš, istraživač istorije crkve, jedina episkopija čiji kontinuitet nije prekidan od osnivanja

Veliša Kadić

29. 08. 2021. u 11:00

PRAVOSLAVNI vernici Crne Gore se ne odriču svojih 56 vladika (episkopa i mitropolita) u dosadašnjoj istoriji Zete i Crne Gore od 1219. do 2021.

ПОД ЛОВЋЕНОМ ЗА 8 ВЕКОВА 56 ВЛАДИКА: Јован Маркуш, истраживач историје цркве,  једина епископија чији континуитет није прекидан од оснивања

Foto D. Milovanović

Mitropolija crnogorsko-primorska je 1219. godine osnovana apostolskom misijom Svetoga Save, koji je po predanju ustoličio prvog episkopa zetske episkopije, svog učenika Ilariona Šišovića iz Građana, 1220. godine. Njen prvi naziv je Episkopija zetska, a sedište se nalazilo na području Podgorice, potom u manastiru Miholjska prevlaka kod Tivta.

Povodom predstojećeg ustoličenja mitropolita Joanikija, Jovan Markuš, publicista i istraživač istorije naše crkve, podseća da su za ovaj tron, koji je osnovao duhovni otac Sveti Sava, baštineći sveukupno hrišćansko nasleđe drevne Dioklije, potonje Zete, vezani arhijereji - episkopi i mitropoliti - jedine episkopije i mitropolije Srpske crkve čiji kontinuitet nije prekidan od njenog osnivanja.

- Treba istaći da posle ukidanja Pećke patrijaršije, u doba turske okupacije 1766. godine, samo na tronu Cetinjske mitropolije nikada nije bilo episkopa Grka. Među episkopima i mitropolitima bilo je svetitelja, ispovednika, mučenika, velikih pesnika, književnika, istoričara, filozofa, naučnika, prevodilaca, crkvenih organizatora i velikih državnika, čija dela i život zaslužuju detaljnije proučavanje i prezentovanje sadašnjim i budućim generacijama. Sačinjavanje hronološkog spiska episkopa i mitropolita samo je podsećanje na ličnosti koje su višestruke obeležile istoriju ne samo Episkopije i Mitropolije, već i država Zete i Crne Gore za protekle 802 godine (1219-2021) - navodi Markuš.

On podseća da je od osnivanja Zetske episkopije 1219. godine pa do 1484, kada je gospodar Zete Ivan Crnojević podigao Manastir rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju, njenom sedištu, na katedri zetskih episkopa i mitropolita, prema poznatim podacima, bilo 15 arhijereja. Za većinu se ne može utvrditi precizno vreme od kada do kada su bili episkopi ili mitropoliti. Njihov hronološki redosled sačinjen je na osnovu godina u kojima se u izvorima pominju. Do 1346. imenovani su bili episkopi, a od tada mitropoliti jer je Srpska arhiepiskopija uzdignuta na nivo patrijaršije, a sledstveno tome, jedan broj episkopija je uzdignut u rang mitropolija, i od tada se mogu titulisati kao mitropoliti.

- Sveti Petar Cetinjski prvi je sačinio neku vrstu kataloga mitropolita, od vremena Crnojevića, tj. od nastanka Cetinjskog manastira do vladike Danila Petrovića Njegoša. On je objavljen u "Kratkoj istoriji Crne Gore" koja je štampana u Mitropolitskoj knjigopečatnji na Cetinju, posle njegovog upokojenja, u kalendaru "Grlica" za 1835. godinu. Iste godine i Sima Milutinović Sarajlija u svojoj "Istoriji Crne Gore od iskona do novijega vremena" objavio je sličan spisak mitropolita crnogorskih za isti period. Nešto širi popis je publikovao Dimitrije Milaković 1856. godine - ističe Markuš.

Dodaje da je prvi pokušaj da se izradi katalog zetskih i crnogorskih episkopa i mitropolita, od osnivanja episkopije do vladike Danila Petrovića Njegoša, sačinio arhimandrit Nićifor Dučić.

Najpotpuniji katalog cetinjskih mitropolita, sa veoma detaljnim biografijama, priredio je arhimandrit Metodije Ostojić (danas episkop budimljansko-nikšićki), po kome je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović 40. arhijerej na Cetinjskoj katedri. Cetinjski mitropoliti različito su se potpisivali i oslovljavali. Pojedini mitropoliti se nisu potpisivali samo kao mitropoliti, već i kao episkopi, a češće kao vladike. Markuš ukazuje na činjenicu da su zemni ostaci 23 mitropolita zetska, crnogorska i primorska, inhumirani 2015. godine.

Novosti

Za krupniji prikaz grafike kliknite OVDE

- U crkvi starog Cetinjskog manastira na Ćipuru 20. juna 2015. godine sahranjeni su, posle 29 godina, zemni ostaci 23 cetinjska mitropolita, koji su iz grobnica izvađeni osamdesetih godina prošlog veka (1986) prilikom arheoloških iskopavanja na ovome lokalitetu. Mitropolija crnogorsko-primorska je u više navrata pokretala pitanje vraćanja inhumiranih zemnih ostataka, koji su od nje preuzeti uz pisanu garanciju državnih institucija da će se ona obaviti uz adekvatan crkveni  bred. Tokom proteklih godina na obavezu Zavoda za zaštitu spomenika kulture i nadležnih državnih organa više puta je podsećao i mitropolit Amfilohije. Donedavno se nije znalo gde su pohranjeni njihovi zemni ostaci posle antropoloških istraživanja i analiza skeletnih ostataka. S obzirom na to u kakvom smo vremenu živeli, ne treba da čudi što su i ove kosti bile zaboravljene i decenijama sakrivene u nekom hodniku Dvorca kralja Nikole.

Markuš dodaje da je slična sudbina zemnih ostataka zetskog gospodara knjaza Ivana Crnojevića, jedne od najznačajnijih ličnosti naše istorije, koji su posle 24 godine sakrivanja po cetinjskim podrumima, tajno sahranjeni u prisustvu Vladine radne grupe, bez crkvenog obreda, 12. novembra 2010.

- Sasvim je izvesno da su u okviru starog Cetinjskog manastira na Ćipuru, kao sedištu Mitropolije, bila sahranjena 23 do 25 mitropolita zetskih, crnogorskih i primorskih koji su stolovali u njemu u vremenu od izgradnje 1484. do rušenja 1692. godine. Ne postoje raspoloživi materijalni dokazi, kao ni bilo kakvo narodno predanje da su sahranjeni negde drugo - ističe naš sagovornik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije