Naš Blagoje u Oktobarskoj revoluciji

I. Mitić

07. 11. 2017. u 22:03

Dokumentarnom izložbom i tribinom u gradu na Veternici obeležen veliki jubilej. Vek od osvajanja Zimskog dvorca u znaku sećanja na sugrađanina

Наш Благојe у Октобарској револуцији

Foto I. Mitić

LESKOVČANIN Blagoje Nikolić je, kao vođa odreda Crvene garde, bio jedan od najzaslužnijih za osvajanje Zimskog dvorca tokom Oktobarske revolucije, čija je stogodišnjica u gradu na Veternici u utorak obeležena izložbom i tribinom u Narodnom muzeju. Osim Nikolićevih ličnih predmeta, o jednom od najznačajnijih istorijskih događaja svedoče i mnogobrojne fotografije iz tog vremena.

Nikolić je radničkom pokretu u Leskovcu pristupio 1910, sa 15 leta, jer je kroz život na periferiji grada shvatio klasne razlike i bio svedok svakodnevnih nepravdi. I u vojsku je otišao kao zamena za sina jednog od ovdašnjih industrijalaca - po naredbi tadašnjeg predsednika leskovačke opštine Stojana Novakovića.

- U pirotskoj kasarni su se neljudski ponašali prema njemu, pa je pobegao u Bugarsku i nastavio revolucionarni rad, a u Moskvi se obreo uoči revolucije, kao "slepi putnik" na jednom brodu. Dobio je lažno ime Ivan Lavrentijevič Ivanov i, pored Srbina iz Like Danila Grbića, proslavio se u danima koji su promenili svet - ističe istoričar prof. Marija Milovanović, napominjući da se Blagoje u svoj rodni grad vratio posle četiri godine i nastavio delovanje kao član tada već zabranjene Komunističke partije Jugoslavije.

Tokom Drugog svetskog rata je učestvovao u borbama po zapadnoj Bosni, te poginuo u bici na Sutjesci. Za sobom je ostavio dvojicu sinova, ćerku i suprugu, koja je izračunala da je sa porodicom proveo samo devet godina - s obzirom na to da se ostatak vremena skrivao ili bio u zatvoru zbog sindikalnog i političkog delovanja.

- Porodica je brižno čuvala sećanje na dedu, a naš otac Miodrag je čitav svoj vek posvetio traganju za istinom o njegovom životu koji je često bio sakriven iza lažnih imena, konspirativnog delovanja i zatvorenih arhiva. Sve što je saznao, pretočio je u knjigu koja je, ujedno, i svedočanstvo o Leskovcu toga vremena - kažu Strahinja Nikolić i Nada Stanojević, unuci Blagoja Nikolića koji su prisustvovali tribini i otvaranju izložbe.

ZNAČAJAN DOGAĐAJ

- CRNO-BELO prikazivanje Oktobarske revolucije: od potpune negacije, do apsolutne afirmacije, nije pravi put u sagledavanju istorije radničkog pokreta i razvoja savremenog društva. Ipak, nema sumnje u to da ovaj veliki događaj zaslužuje da bude objedinjući faktor za radnički pokret u čitavom svetu - smatra Božidar Vučković, predsednik ovdašnjeg Odbora Pokreta socijalista koji je izložbu upriličio uz pomoć SUBNOR i leskovačkog muzeja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

ветеран

08.11.2017. 00:45

Ја вих био срећнији да ни један Србин није учествовао у томе, али шта се може.Да Николај није ушао у рат, због Србије, не би ни било револуције. У сваком случају био би јачи.Овако су бољшевици искористили исцрпљеност војске, па као лешинари напали рањену царевину.

Francesco

08.11.2017. 17:16

@ветеран - Aha, a kada se probudiš shvatiš da si samo lepo sanjao....