Spomenjem čuvali korene: Jedno od IZVORIŠTA LITIJA u Crnoj Gori bilo u Macavarama, u Staroj Hercegovini (FOTO)
21. 02. 2020. u 20:16
Pođimo od naše svete dužnosti da se oglasimo i da obajvimo neslaganje sa silom koja nas udaljava od korena i vuče stazama nekakvog univerzalizma - rekao akademik Drago Mirković
Foto: V. Mitrić
Srpstvo je, vazda, bilo, kaže Dradoljub Mirković, „ono što je krasilo, što se čuvalo, negovalo, pazilo, poštovalo i cenilo, uz veru pravoslavnu, u ovom i drugim plemenita vekovima i decenijama junačke Crne Gore, što nije nikakav mit, već suva istina“.
Pošto je tog leta episkpop budimljansko nikšićki Joanikije(Mićović) osveštao spomenik na groblju Mirkovića, sa sveštenstvom iz ovog kraja, Mirković je u besedi, gotovo, potpuno predvideo ovo što se, sada, dešava na ulicama mnogih crnogorskih gradova.
- Pođimo od naše svete dužnosti da se oglasimo i da obajvimo neslaganje sa silom koja nas udaljava od korena i vuče stazama nekakvog univerzalizma – rekao je na tom velikom skupu Mirković.
- Noseći breme vremena u kome živimo, objavimo neslaganje sa odbacivanjem duhovnog načela kao jednog od najvećih darova koje je Bog dao čoveku. Duhovno načelo je svetinja iznad ličnosti, iznad bilo kakve grupacije i iznad bilo kakvog čulnog i materijalnog zadovoljenja.Ono je kolevka savesti , gde je sveto uvek iznad korisnog i , gde je herojska smrt bolja o sramnog života!Akt savjesti je i veza sa korenima i negovanje nasleđa koje smo dobili od naših predaka.
Mirković je tada, jasno i precizno, ukazao da „u tom nasleđu su nepresušni izvori vrlina iz kojih je bujala snaga verem iz koje se rađala ljubav prema porodici, vratstvu i plemenu“.

- Nošeni snagom vere u čijim nedrima se rađala ljubav prema otadžbini, naši preci su ponosno noseći srpsko nacionalno ime, vodeli viševekovnu borbu za slobodu svoje postojbine Stare Hercegovine i slavne Crne Gore – poručio je Mirković, čiji je unuk, tada šestogogodišnji Aleksandar, izgovorio molitvu i naveo 12 svojih slavnih predaka.
- Preci su nam zaveštali i jezik, i pismo, i krsnu slavu,, i veru pravoslavnu, svetinje koje moramo pominjati u molitvama. Onome (Višnjem) kome se i jedino vredi moliti. Jedini put koji na garantuje opstanak i spasenje je vraćanje sebi, vraćanje duhovnom i vrlinama bogatom nacionalnom posedu.Mi drugog puta nemamo. Onaj ko se odrekao svoga nacionalnog i duhovnog lika, bio to pojedinac ili narod, iščezava sa istorijske smene i postaje biljka bez korena. Samo u okvirima nacionalnog bića možem učvršćivati i povezivati korene praveći i za nas dostojne stepenice za odlazak.

Mirković je, povodom ovog događaja, pre tri i po godine, objavio i knjigu „Precima u spomen“, koja je, kako kaže, spomenoslov, svedočanstvo naši osobenosti i naše bratstveničke vertikale“.

- Sa njega će duh naših predaka, duh čestitih ljudi koji su živeli u ovim krševitim krajevima, nastaviti da živi u svima nama, a vasrsavaće i u budućim genaracijama – rekao je skoro proročanski Mirković.