ČUVARI TRADICIJE: Viteza čine i oklop i čast! (FOTO)
16. 07. 2018. u 18:02
Mladići Đorđe Mandrapa i Vladimir Rodić čuvaju našu vitešku tradiciju. Širom Evrope predstavljaju srpsko nasleđe
TRADICIJA Đorđe Mandrapa i drugi vitezovi / Foto privatna arhiva
NA konju, u teškom oklopu, sa mačem ili kopljem u jednoj i štitom u drugoj ruci, srpski vitezovi jurišali su za slobodu svog naroda, ne mareći sa kojom silom se bore, već kakvu svetinju brane. "Oklopnici bez mene i straha" - što bi rekao Milutin Bojić.
Ako neki narod i danas sa ponosom i punim srcem kliče Milošu Obiliću, Banović Strahinji, Kraljević Marku, Toplici i Kosančiću, drugim znanim i neznanim junacima, idealima "čojstva i junaštva", to su Srbi, a sve je više mladih koji bogatu vitešku tradiciju proučavaju, predstavljaju širom Evrope i tako čuvaju od zaborava.
- Doba viteštva se vezuje za srednji vek, koji neki zovu "mračan", ali to on je herojski period, ne samo kod nas, nego u mnogim evropskim zemljama, o čemu svedoče brojni epovi, nordijske sage, engleske priče - objašnjava Đorđe Mandrapa, arhitekta po struci, koji se već 15 godina bavi proučavanjem viteške tradicije. - Naše težište je istorijska rekonstrukcija i želimo da što vernije prikažemo jedan period naše bogate prošlosti. Odlučili smo se za vreme "oblasnih gospodara", koje je trajalo od 1355. do 1402. godine, odnosno posle vladavine cara Dušana do trenutka kada je Stefan Lazarević dobio titulu despota.
U istorijskim knjigama velika Dušanova Srbija toga doba je razjedinjena, podeljena među velikašima, koji su često bili u međusobnom sukobu. To nejedinstvo iskoristile su Osmanlije i sa svih strana pritisle nekadašnju carevinu. Mnogo zanimljivija je ako se gleda iz ugla vitezova, učesnika Maričke, Kosovske i drugih bitaka za očuvanje srpstva na Balkanu.
PROČITAJTE JOŠ - Vitezovi osvojili Lazarev grad
- Sa svim onim što smo saznali istraživajući ovaj period idemo na viteške kampove širom Evrope, a jedan od njih je festival "Grunvald" u Poljskoj, nazvan po bici koja je za Poljake značajna kao za nas Kosovska bitka i na kojoj je baziran čitav njihov nacionalni identitet. Tokom tih nedelju dana, sa oko još četiri hiljade učesnika živimo na srednjovekovni način, oblačimo se kao oni, jedemo hranu koju su oni jeli i tako na najbolji način predstavljamo našu prošlost - dalje će Mandrapa. - To se zove oživljavanje istorije ili eksperimentalna arheologija, koje su sve popularnije jer se uz pomoć njih mnogo više sazna nego samo čitajući iz knjiga.

Odora i oružje naših vitezova gotovo su identični onim koje su nosili Lazarevi junaci. Međutim, do toga nije bilo nimalo lako doći.
PROČITAJTE JOŠ - NAJMLAĐI VITEZ DOJAHAO U KRUŠEVAC: Ima samo 14 godina!
- Kada smo 2003. godine počinjali bili smo među prvim društvima i bilo je prilično teško nabaviti rekvizite, odeću i sve ono što je nekada bilo potrebno jednom vitezu. Oklopi su komplikovani za izradu i njih najčešće kupujemo. U Srbiji postoji nekoliko majstora koji su dosta dobri i na njih možemo da se oslonimo - dodaje drugi mladi "vitez" Vladimir Rodić, student odevnog inženjerstva. - Pošto se bavim proučavanjem odeće, odnosno kako su se ljudi tog vremena oblačili, pravim skice, a mama je krojačica koja je tu puno pomogne.

Ali samo odeća i oružje ne čine viteza. Njega pre svega krase najviše ljudske, moralne vrednosti.
- Čast i poštenje, zaštita nemoćnih, pomoć siromašnima, biti kavaljer nisu samo viteške, već ljudske vrednosti kojima svi težimo. Ima i danas vitezova, ljudi koji zbog svojih plemenitih dela mogu da nose to ime, bez da uzmu koplje u ruke. O nekima se piše, a neki svoja dobročinstva skromno kriju od očiju javnosti - ističe Rodić. - Naravno, ima i kavaljera i verujem da će do svake dame, pre ili kasnije, doći njen vitez na belom konju.

LAZAREVA KĆI
SRPSKA viteška tradicija je veoma bogata i iznedrila je arhetipove junaka svih Južnih Slovena, kao što su Miloš Obilić i Marko Kraljević. Za razliku od zapada gde su vitezi bili isključivo muškarci, srpska istorija pamti Jelenu Lazarević, kći kneza Lazara, koja je u svom testamentu na ćirilici ostavila delove muške svečane viteške odore i muški prsten sa znakom zmaja, viteškog reda kome je pripadao njen brat despot Stefan Lazarević. Čak i u jednom članu Dušanovog zakonika stoji da žena može posedovati delove viteške opreme.