Penzijama treba druga injekcija
04. 02. 2018. u 12:02
Penzioni sistem zastareo, neophodne reforme da bi isplate ostale sigurne. Predlog: uvesti obavezno privatno osiguranje. Stručnjaci protiv, jer su prosečne zarade niske
Foto Z. Jovanović
SITUACIJA u kojoj se živi sve duže a rađa sve manji broj dece dovela je do toga da su državne penzije kod nas, ali i u drugim evropskim zemljama, postale neodržive. Sistem državnih penzija je, s jedne strane, preskup za državu, dok, s druge, one nisu dovoljne i ne mogu da obezbede dostojanstven život u starosti. Stručnjaci smatraju da svako odlaganje rešavanja tog problema već ugrožava 1,7 miliona penzionera, čija se primanja smanjuju i čija će realna vrednost u narednim godinama samo padati. Kao mogućnost za prevazilaženja problema pominje se uvođenje takozvanog drugog stuba penzijskog sistema, to jest obavezno dopunsko privatno osiguranje.
Katarina Stanić, ekspert za penzije i penzijske sisteme, kaže da je uvođenje drugog stuba eksperiment s neizvesnim i diskutabilnim ishodom u budućnosti.
PROČITAJTE JOŠ: Protivnici vakcina s krivičnom prijavom
- U situaciji kada se već godinama mučimo s tekućim finansiranjem penzija, zvuči neverovatno da se o drugom stubu uopšte i razmišlja - kaže Stanićeva. - To bi značilo obavezno plaćanje doprinosa u privatne penzijske fondove. Takav penzijski model je devedesetih godina dizajnirala Svetska banka, a on praktično, osim u državama Latinske Amerike, postoji samo još u istočnoevropskim zemljama. Njihova iskustva su prilično nepovoljna, pa su ga neke zemlje, poput Mađarske i Poljske, već i ukinule, dok Slovenija nikad nije ni pristala da ga uvede.
U razvijenim zemljama Evropske unije “drugi stub” ne postoji, iako je u nekim od njih uloga privatnog osiguranja tradicionalno značajna, kao što su skandinavske zemlje- Holandija, Švajcarska, Engleska. I Svetska banka je u međuvremenu prilično promenila preporuke u vezi s penzijskim sistemom i na neki način odustala od njegove primene.
Profesor dr Nada Novaković, naučni saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu, smatra da je reforma PIO u Srbiji i regionu, ali i u drugim zemljama, iznuđena. Demografske promene i odustajanje od tzv. države blagostanja smanjile su sredstva za PIO, a uslovi za odlazak u penziju se sve više pooštravaju. Ovi procesi prisutni su u Evropi, a posebno su izraženi u zemljama u tranziciji. U okviru EU, oni su najviše, najranije i najdrastičnije nametnuti prezaduženoj Grčkoj, ali su u manjoj meri obavljeni i u razvijenim članicama EU. U regionu, reforme se odvijaju po istom šablonu i diktirane su od strane Svetske banke, a sad i institucija EU.
- Iako Srbija nije u EU, ona je prinuđena da se reformiše i u ovoj oblasti, kao jedan od uslova za priključenje - kaže dr Novaković. - Pored toga, Svetska banka, preko aranžmana vlasti i MMF, snažno vrši pritisak zbog načina i tempa izmena sistema PIO. Suština izmena je u manjim sredstvima iz državnog budžeta za PIO, produženju godina života i staža za sticanje penzije, strožim uslovima za penzionisanje, od invalidskih, preko starosnih, do porodičnih penzija. Drugi pravac promena je smanjenje odnosa penzija prema prosečnim zaradama. Treći je izražen kroz različite sisteme usklađivanja penzija s troškovima života i prosečnim zaradama. U suštini, sve te mere su na štetu većine postojećih i budućih penzionera.
Naša sagovornica naglašava da su ranije izdvajana sredstva za penzije potrošena na razne načine i nepovratno, tako da se postojeće penzije značajnim delom finansiraju direktno iz državnog budžeta. Pritisak Svetske banke i MMF je da se taj procenat smanji na nivo od oko 10 odsto BDP. Da bi to postigla, država je pribegla smanjenju penzija, što je donelo uštede u kasi, ali je dodatno urušilo standard najstarijih. Dr Novaković smatra da postoje drugi načini da država uštedi novac za penzije - jača borba protiv sive ekonomije, bolji poreski sistem, drugačije zapošljavanje...

Ilustracija Toše Borkovića
U regionu postoje slični penzijski sistemi, što navodi na zaključak da dobrovoljni ili “drugi stub” nije zaživeo. Mnogobrojni su razlozi toga, a jedan je sigurno nizak nivo zarada, od kojih ne može da se odvaja za dodatno penzijsko osiguranje, a i iskustva zemalja u razvijenim kapitalističkim zemljama su slična.
- Ranije preduzete mere u oblasti PIO imale su svoje pozitivne i negativne posledice - ističe dr Novaković. - One su gotovo ukinule perspektivu i nadu mlađim radnicima da će uopšte steći kontinuitet u radnoj karijeri i za života ostvariti punu ili bilo kakvu penziju.
PROČITAJTE JOŠ: Obolelih od raka biće 70 odsto više
Socijalne posledice dosadašnjih reformi PIO su više negativne nego pozitivne. Računa se da su penzije realno opale u poslednje tri godine za 25-30 odsto. Sa druge strane, nije stvoren PIO sistem koji ne bi zavisio od državnog budžeta. Ovako su stvorene prilike da se penzije kvalifikuju ne kao stečeno pravo, već kao socijalna kategorija, što, realno, sve više i postaju.
Penzos
04.02.2018. 12:30
Da zlocinac Milosevic nije parama iz PIO fonda finansirao ratove i da se danas parama od opljackanih penzija ne finansiraju fontane,jarboli i slicne gluposti,vise para bi u Fondu bilo.Svakoj vlasti najlakse je pljackati penzionere.
@Penzos - Ovako nešto maloumno nisam pročitao još od 5.oktobra 2000.!
Pa zar se nismo finansijski stabilizovali? Krenula privredna aktivnost, jel treba da se produzi radni vek a narod od stresa vec u cetrdesetoj dobija visok pritisak i pije sedative.
Pa sto onda odbijate od plate za penziju.
Da su uzeli, od lopova iz političke elite i njihovih tajkuna, samo ono sto su pokrali, mogli su se fondovi napuniti i osposobiti da izguraju do novih resenja!
Komentari (29)