Književni kritičari biraju knjigu godine (4): Zaključno sa današnjim brojem do sada smo objavili glasove 16 od 60 članova Velikog žirija
RADIVOJE MIKIĆ (Beograd):
1. "KAD SE PONOVO RODIM", Matija Bećković (SKZ)
2. "OGLEDI OKO STOLA", Slobodan Zubanović
(Kulturni centar Novog Sada)
3. "O ISTORIJI, SEĆANjIMA I SAMOĆI", Aleksandar Jovanović
(Zadužbina "Nikolaj Timčenko")
4. "ZADRUŽNI DOM", Đorđo Sladoje
("Pravoslavna reč")
5. "22", Nikola Živanović
(NB "Stefan Prvovenčani")
Pesme M. Bećkovića ne zahvataju samo sferu ličnog iskustva i doživljaja sveta, već i
osvetljavaju duh jednog vremena. Pesme koje nam omogućavaju da vidimo one dimenzije ljudske prirode iz kojih se rađaju, primera radi, podaništvo, na jednoj, ili potreba da se stalno stiče i gomila, na drugoj strani. S. Zubanović je jedan od onih pesnika koji strpljivo i dosledno realizuju jedan poetički program zasnovan na onoj vrsti discipline koja doista i omogućava da pesma postane ogled, da bude lirsko tumačenje nekog prizora ili nekog iz uspomena zahvaćenog detalja. Knjiga A. Jovanovića važan je prilog sagledavanju poetičkih karakteristika srpske proze u rasponu od Grigorija Božovića i nekih drugih pisaca iz naše "utuljene baštine" do, primera radi, Radoslava Petkovića. Okrećući se, po pravilu, jednom iščezlom svetu, Đ. Sladoje nastoji da otkrije samo izvorište jednog duboko tragičnog doživljaja sveta i života. N. Živanović u pesničkom delovanju vidi ono što ljudskoj egzistenciji daje dublji smisao. On ne peva, već nastoji da u jeziku i čisto lirskim sredstvima artikuliše jednu lirsku ontologiju, jednu potragu za onim što može davati smisao svakom obliku postojanja.
SLAĐANA JAĆIMOVIĆ (Beograd):
1. "IDENTITET SRPSKE KNjIŽEVNOSTI", Nenad Nikolić (SKZ, "Partenon")
2. "O ISTORIJI SEĆANjIMA I SAMOĆI", Aleksandar Jovanović
(Zadužbina "Nikolaj Timčenko")
3. "ZNAČENjE DžOKERA", Vladimir Pištalo ("Agora")
4. "(PRE)OBLIKOVANjE DETINjSTVA", Zorana Opačić
(Učiteljski fakultet)
5. "OGLEDI O KNjIŽEVNOSTI ZA DECU", Jelena Panić Maraš
(Učiteljski fakultet)
Knjiga N. Nikolića prva je sveobuhvatna i jedinstvena studija o razvoju
književnoistorijske misli u nas. U njoj autor precizno opisuje i analizira razvojni luk od začetaka ideje o srpskoj nacionalnoj književnosti do najznačajnijih istorija književnosti koje su neraskidivo povezane sa uobličavanjem predstave o identitetu srpske književnosti. Knjiga V. Pištala je neobična i zanimljiva zbirka eseja u kojima se promišlja fenomen humora, ali i različite egzistencijalne i kulturološke pojave. A. Jovanović u knjizi eseja i kritika o srpskoj prozi 20. veka sabira svoje eseje i književnokritičke tekstove u kojima lucidno i istrajno markira neke od najznačajnijih pojava u srpskoj prozi prošloga veka. U studiji Z. Opačić ukršta književnoistorijski, poetički i kulturološki pristup srpskoj književnosti za decu i mlade, uključujući u svoj analitički krug i ona dela koja tematizuju detinjstvo kao fenomen i njegovu nezaobilaznu ulogu u identitetskoj samospoznaji čoveka. J. P. Maraš u knjizi ogleda takođe razmatra ulogu i status srpske književnosti za decu, posebnu pažnju posvećujući iskustvima avangarde koja donosi suštinski preokret i dekonstrukciju tradicionalne književnosti ove vrste.
ANA GVOZDENOVIĆ (Kraljevo):
1. "SKICE ZA PLOVIDBU", Nikola Popović ("Agnosta")
2. "RUKE U RUKAMA", Ana Ristović ("Arhipelag")
3. "IZVOD IZ MATIČNE KNjIGE", Dragan Hamović
(ZB "Prvi srpski ustanak")
4. "POEZIJA I SVETO", Jovan Pejčić
("Neopres")
5. "IDENTITET SRPSKE KNjIŽEVNOSTI", Nenad Nikolić
(SKZ, "Partenon")
Putnik istančanog senzibiliteta, sa posebnom ljubavlju za Mediteran, N. Popović ne putuje samo sa knjigom u ruci već i sa gitarom, te su otuda muzičke i filmske asocijacije u njegovom tekstu jednako česte kao i intertekstualne veze. A. Ristović u pesničkoj knjizi zaoštrava kritiku savremenog društva i poretka u kome preplavljenost informacijama onemogućava pojedincu istinsko suočavanja sa sobom i sa drugima. U pesničkoj zbirci D. Hamovića potraga za sopstvom, vlastitim identitetom zapretenim nanosima vremena i istorijskog zaborava vodi naglašeno lirsko ja, u dijahronijskoj ravni, od današnjeg trenutka (u kome je svet spao na kukavice i ološ), preko bliže i dalje prošlosti do mitskih dubina i arhetipskih simbola. Knjiga J. Pejčića o srpskom duhovnom pesništvu okuplja one srpske pisce u čijem delu je autor našao potvrdu za svoju misao da upravo poeziji pripada prostor između "istina uma i srca, vremenskog i večnog, svetskog i svetog, nacionalnog i univerzalnog, istorijskog i umetničkog". Obimna studija N. Nikolić pokušava da odgovori na pitanje koji su to kriterijumi koji neko delo svrstavaju u korpus srpske književnosti i u kakvoj su oni sprezi sa promenljivim odrednicama srpske kulture i nacije.
Svo u memoarskim beleškama, sećanjima i utiscima, uzbudljivo i potresno, delo Ž. Markovića nas podseća i govori o našem odrastanju, o nasilju i patnji, ali i o ljubavi. Knjiga je to o nama za nas, za danas da se ne zaboravi. S. Radonjić je pokazao i dokazao da roman kao takav može biti sama Rubikova kocka, koja nas muči, kao i život, dok je ne sklopimo, rečju, mučna, teška, pokadšto duhovito otkrivalačka. Na neki način sasvim nova i neponovljiva u svome fahu fantastične istine. Zbirka K. Ilića sadrži od prve do poslednje proživljene i proživljavane pesme. S mnogih razloga pesnik tuži nad srpskom kosovskom sudbinom, pokazujući i dokazujući to najbolje distihom iz "Besmrtne molitve": "Kosovo je rana koja traje / i besmrtnim bolom meri". N. Grujičić u knjizi razvrstanoj u pet ciklusa peva o vremenu sadašnjem, katkad gorko, katkad poneseno. Pesme najčešće ištu da im se vraćamo ponovo, i opet - mladosti. Uvek svoj i uvek sadašnji i ovdašnji V. Stevanović vredno i dosledno zapisuje i opisuje naše danas (pomalo i juče), dokazujući da je bio i ostao beležnik pojava i vremena sa kojima je živeo i opstao. Gordo.
U Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski“ u Novom Sadu ( Ulica Vojvode Putnika 2), u ponedeljak, 15. decembra u 15 časova, biće održana peta po redu ovogodišnja tribina iz ciklusa „Dnevnik o Crnjanskom“, na kojoj će učestvovati prof. dr Nataša Polovina sa Filozofskog fakulteta iz Novog Sada i dr Nastasja Pisarev, urednica i moderatorka programa.
Sinoć je u Velikoj dvorani Centra za kulturu Smederevo, u okviru pretfestivalskog programa 42. Nušićevih dana, izvedena monodrama „Nušić lično“ u izvedbi Miloša Tanastkovića i režiji Miodraga Ilića Narodnog pozorišta Timočke krajine „Zoran Radmilović“.
U IGRAČKOM centru Una Saga Serbica, sinoć je održano svečano predstavljanje novoformiranog ansambla „Skovran“ koji je osnovao koreograf i scenski reditelj Miloš Cile Mitić.
KNjIŽEVNU nagradu „Hadži Dragan“ dodeljuju književne novine „Svitak“ (Požega), za najuspešniji književni prilog objavljen u „SVITKU“ kao i za ukupno delo onih saradnika koji su učinili značajan pomak u srpskoj književnosti i jeziku našem.