Zagađenje u Beogradu isto kao i u Parizu: Po godišnjoj statistici u grupi smo sa svim drugim prestonicama
29. 12. 2019. u 10:46
"Novosti" posetile prestoničku laboratoriju GZzJZ, gde se 24 sata precizno meri koncentracija svih materija koje udišemo
Dr Andrej Šoštarić; Foto N. Skenderija
VAZDUH u Beogradu povremeno je zagađen, ali zvanična merenja pokazuju da je prisutnost zagađujućih čestica u vazduhu uobičajena za ovo doba godine. Iako je svetska mreža AirVisual, koja objavljuje podatke o kvalitetu vazduha širom sveta, u godini na izmaku Beograd svrstavala među najzagađenije gradove, situacija, kategorični su naši stručnjaci, nije ni blizu alarmantne.
Stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje svakodnevno, u kontinuitetu, prate kvalitet vazduha i nivoe koncentracije zagađujućih materija na celoj teritoriji prestonice. Prema rečima Andreja Šoštarića, doktora hemijskih nauka, mreža GZzJZ obuhvata osam automatskih mernih stanica koje ažuriraju podatke na svaki sat i 18 poluautomatskih mernih mesta koja rezultate uzetih uzoraka evidentiraju na 24-časovnom nivou. On ističe da se meri koncentracija osnovnih zagađujućih materija i suspendovanih čestica.
- U osnovne zagađujuće materije spadaju gasovi, sumpor-dioksid i oksidi azota, dok su suspendovane čestice PM-10 i PM-2,5 koje potiču od saobraćaja i grejanja - objašnjava dr Šoštarić. - Suspendovane čestice su sitna prašina, i one su osnovni izvor zagađenja u prestonici, a broj pored skraćenice označava njihovu veličinu u mikrometrima.
Što su sitnije, čestice su i opasnije, jer kada se udahnu, one kroz alveole dospevaju direktno u naš krvotok i štete plućima i srcu. Zbog toga se preporučuje da građani prate obaveštenja o kvalitetu vazduha, koje na svakih sat vremena GZzJZ objavljuje na sajtu "Beokom". Uz ocenu kvaliteta vazduha, prikazuju se i preporuke kojih Beograđani treba da se predržavaju.
Foto N. Skenderija
.jpg)
- Ako aplikacija pokaže da je u devet ujutro vazduh bio u crvenoj zoni, uz preporuku se nalazi i obaveštenje o tome koje su osetljive grupe i koje aktivnosti treba izbegavati - ističe naš sagovornik.
Automatske merne stanice Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd postavljene su na Novom Beogradu, Bulevaru despota Stefana ispred GZzJZ, u Obrenovcu, Zemunu, Ovči, Velikim Crljenima, Lazarevcu i MZ Ušće u Obrenovcu. Merenja pokazuju i da je u protekloj nedelji vazduh u prestonici bio u zelenoj zoni, odnosno uopšte nije bio zagađen, na šta je dodatno uticala i košava, čiji udari su ga pročistili. Međutim, početkom meseca, kada su temperature bile iznad proseka za ovo doba godine, u pojedinim stanicama vazduh je bio u ljubičastoj, najopasnijoj zoni.
Laboratorija Gradskog zavoda za javno zdravlje; Foto N. Skenderija
.jpg)
- Da li su gradovi zagađeni, najbolje se pokazuje nakon godišnje statistike - dodaje naš sagovornik. - Neprihvatljivo je porediti zagađenost vazduha u gradu sa milion ili 20 miliona stanovnika. Pre svega, parametri koji se koriste nisu isti. Da bi se sprovela adekvatna statistika, neophodno je porediti gradove koji su na istim meridijanima i sa istom klimom.
PROČITAJTE JOŠ: Lončar: U decembru veliko zapošljavanje mladih u zdravstvu
Kada se uzme ta statistika, kvalitet vazduha u srpskoj prestonici je prošle godine bio u trećoj od četiri kategorije kvaliteta vazduha. U istoj grupi bile su i francuska i britanska prestonica.
Foto N. Skenderija
.jpg)
Godišnji podaci pokazuju i da je vazduh u Srbiji najzagađeniji od novembra do februara. To je i očekivano, pošto je u tom periodu grejna sezona, a individualne kotlarnice spadaju među najveće zagađivače. Primera radi, iako je termoelektrana "Kostolac B" udaljena samo stotinu kilometara drumskim saobraćajem od Beograda, zbog vetra koji je karakterističan za ovo doba godine ovo postrojenje ne zagađuje vazduh samo u obližnjim selima ili u Beogradu već u celoj Srbiji i regionu. Isti je slučaj i sa ostalim termoelektranama na ugalj.
Pored kotlarnica, nedozvoljene čestice u vazduhu u zimskom periodu povećava i emisija iz saobraćaja, a najviša koncentracija nedozvoljenih materija uglavnom je u okolini prometnih saobraćajnica. Zbog toga su deca koja žive u blizini puteva gde se odvija promet teških vozila izložena dvostruko većem riziku od respiratornih problema od one koja žive u sredini bez intenzivnog saobraćaja.
Foto N. Skenderija
.jpg)
PREKORAČENjE
* STATISTIKA beleži da su najviše srednje godišnje koncentracije PM-10 čestica bile u Valjevu, Pančevu, Kraljevu i Beogradu, a to je bilo 2017.
* NAJVIŠE dana sa prekoračenjem granične dnevne vrednosti PM-10 bilo je u Pančevu, Užicu i Valjevu.
KLASIFIKACIJA
KLASIFIKACIJOM na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, građani mogu u realnom vremenu da prate stepen zagađenja vazduha. Predviđeno je da zelena boja označava odličan kvalitet vazduha, plava - dobar, žuta - prihvatljiv, crvena - zagađen i ljubičasta - veoma zagađen. Odnedavno, aplikacija je dostupna i na engleskom jeziku.
Doktore
29.12.2019. 11:35
nemaš ti pojma...
Kako masirate i puštate goluba, kako treba ekoloska svest da poraste. Drugim rečima kupujte kola na struju, a kola nisu najveci zagadjivaci nego fabrike.... Sve u svemu, planeta ce istuliti i zbgo elektricnih kola, jer mora da se poveca proizvodnja struje, odlaganje otrovnih baterija, kopanje minerala za baterije...
@Mozda Veruju U Deda Mraza - U Beogradu jesu kola jer je grad postao tesan, a fabrika toliko i nema.
Ne znam kako je u Parizu, ali kad sam zadnji put bio Beogradu, a bila je zima, sokirala me zagadjenost vazduha i imao sam problema s disanjem. Po mirisu, djelovalo mi je da je beogradska zagadjenost u vezi s izgaranjem drveta i uglja. Takodje, izduvni gasovi automobila uopste ne lice na iste u Kanadi, to je neki drugaciji benzin. Mozda Toronto ima srece sto je uglavnom vjetrovito. U svakom slucaju, kad se poredi s s Kanadom, kod nas je situacija grozna. Da li je itako i u Parizu? Sumnjam.
Komentari (4)