Trajna opijenost jezikom

U čast akademika Mira Vuksanovića objavljen je Zbornik radova "Književno delo Mira Vuksanovića" ("Akademska knjiga"), sa istoimenog okruglog stola koji je održan na "Ćorovićevim susretima" u Bileći, septembra prošle godine.

O dobitniku Ćorovićeve nagrade, piscu koji književnost vidi kao umetnost jezika i koji veruje da se izvan toga malo šta u literaturi dešava, autoru "Semoljske trilogije", "Točila" i "Silaska u reč", radove su priložili Jovan Delić, akademici Svetozar Koljević, Predrag Piper i Aleksandar Loma, Marko Nedić, Slavko Gordić, Lidija Tomić, Lidija Delić, Nenad Stanojević, Mićo Cvijetić i Jelena Pavlović.

Iako je o Vuksanoviću pisano mnogo i dobro, Delić ističe da je ovaj autor nedovoljno proučen pisac, i da će nedovoljno osvetljena mesta u njegovom opusu biti izazov za buduće naučnike.

Vuksanovićeva ostvarenja, po Nedićevom mišljenju, s jedne strane su proizašla iz bogate vukovske jezičke tradicije, sa pravog "izvora Vukova jezika", a s druge iz nužnog osećanja našeg književnog vremena i svesti o neophodnosti razvoja i bogaćenja književne strukture. Sam jezik i opijenost jezikom, kako ističe Gordić, glavno su inspirativno izvorište i tragalačko poprište u celom Vuksanovićevom opusu.

- On neguje kult lepe reči, koja je osnova zavodljive priče i pričanja, kako u književnom delu tako i u javnom govoru. Neguje prepoznatljiv umetnički krasnopis, u kom su razigrane reči; vešto otvoren mikrokosmos znakova i zvukova - smatra Cvijetić.

"REFRENI"

ZBORNIK o Vuksanovićevom stvaralaštvu prati i knjiga Dragana Koprivice "Semoljski refreni" o romanu "Semolj ljudi", u izdanju "Akademske knjige". Ova studija je, takođe, nastala u okviru Okruglog stola održanog u Bileći.