TEATAR

Јурица КЕРБЛЕР

03. 03. 2023. u 15:48

NA dva skupa Međunarodnog sa­veza za sećanje na Holokaust, u Dubrovniku i Zagrebu, struč­njaci će govoriti o sećanju na strašno vreme kada su u Evropi surovo ubijeni milioni ljudi, Jevreji, Srbi, Rusi, Romi.

ТЕАТАР

Arhvia

Od domaćina, Hrvatske, koja je od Švedske preuzela jednogodi­šnje predsedavanje, verovatno se neće čuti da je retka država koja jasno ne propisuje i ne sank­cioniše simbole nacizma, fa­šizma i ustaštva, koja dopušta da se protagonistima Holokausta dodeljuju nazivi ulica, da crno­košuljaši sa uzdignutom rukom defiluju u Splitu, da uz logor Ja­senovac bude tabla na kojoj piše "Za dom spremni"...

A pod tim pokličem je počinjen Holokaust, ništa manje okrutan nego u drugim delovima Evrope. Nedužni ljudi su pobijeni, a da­nas, toliko godina kasnije tole­riše se falsifikovanje istorije i tvrdi da Jasenovac nije bio logor smrti, da deca nisu umira­la u Sisku, da "hrvatski vojnici", ustaše, zaslužuju da budu poko­pani kraj svojih žrtava, antifa­šista. Pišu se knjige, objavljuju časopisi koje država finansira, a "ugledni" profesori koji to tvrde predaju na fakultetima i podučavaju mlade o "istini" u ko­joj se ne pominju zla iz istorije.

Teatar apsurda, kakav sve više vlada u svetu, uvukao se i među one koji se bore da se Holokaust ne zaboravi. Žmuri se na či­njenicu da Austrija i Nemačka zabranjuju aveti prošlosti, a Hrvatska okleva. Da je nezami­slivo u tim zemljama da đaci za lektiru imaju knjigu koja veliča ustaški pokret. Da je nemoguće da hiljade navijača na stadi­onima uzvikuju poruke mržnje koje su i dovele do Holokausta.

U Hrvatskoj, nažalost, sve je to uobičajeno. Kao i to da se iz rad­nih tela za pripremu predsed­ništva izbace ugledni struč­njaci koji su jasno upozorili da u Hrvatskoj sve češće istorijski revizionizam pobeđuje istinu o Holokaustu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (2)

MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA: Snaga zajedništva i solidarnosti